Mladi u Evropi nisu religiozni

Većina mladih u 12 zemalja Evrope nije religiozna i retko ide u crkvu, što je dokaz trenda postepenog skretanja ka posthrišćanskom društvu, rezultat je istraživanja koje je danas objavio britanski Gardijan.

Svijet 22.03.2018 | 07:39
Mladi u Evropi nisu religiozni
Istraživanje sprovredeno na mladima od 16 do 29 godina u 21 evropskoj zemlji pokazalo je da je najmanje religiozna Češka gde je 91 odsto ispitanika iz te starosne grupe reklo da nema nikakvu versku pripadnost. 

Na spisku zemalja u kojima većina mladih nije religiozna posle Češke slede Švedska, Danska, Estonija, Holandija, Norveška, Francuska, Španija, Britanija, Belgija, Mađarska i Finska. 

U većini ovih zemalja s izuzetkom Holandije manje od deset odsto mladih ide u crkvu makar jednom nedeljno. 

U Češkoj je 70 odsto ispitanika odgovorilo da nikada ne idu u crkvu, a u Velikoj Britaniji, Francuskoj, Belgiji, Španiji i Holandiji taj procenat je između 55 i 60 odsto. 

Istraživanje je pokazalo da je u Sloveniji nereligiozan otprilike svaki drugi mladi stanovnik (48 odsto), u Rusiji 46 odsto, u Nemačkoj 43 odsto ispitanika, ali ni u tim zemljama mladi ne idu često u crkvu - jednom nedeljno to čini manje od 25 odsto. 

Najreligiozniji su se pokazali mladi Poljaci gde je 17 odsto ispitanika reklo da ne pripada ni jednoj veri, a potom u Irskoj gde je taj procenat 31, i Austriji gde je nereligizno 34 odsto mladih. U Poljskoj bar jednom nedeljno u crkvu ide polovina mladih, a u Irskoj oko trećine (31 odsto). 

Rezultati su objavljeni u izveštaju "Evropska omladina i religija" čiji je autor Stiven Bulivant (Stephen Bullivant), profesor teologije i sociologije religije na londonskom katoličkom univerzitetu Sent Meri i zasnivaju se na podacima iz Evropskog socijalnog istraživanja sprovedenog od 2014. do 2016, piše Gardijan.Komentarišući rezultate autor je ocenio da je "religija na umoru" i da se "uz neke časne izuzetke sve više mladih ne identifikuje s religijom niti je praktikuje" što će "u budućnosti verovatno biti i izraženije". 

"Hrišćanstvo kao zadato, kao norma, stvar je prošlosti i to verovatno zauvek. Ili barem za idućih sto godina", rekao je Bulivant. 

On je ukazao i da među državama postoje velike razlike i da ponekad, čak i kada su sličnog kulturnog nasleđa i istorije imaju veoma različite verske profile navodeći kao primer da su dve među najreligioznijima - Poljska i Letonija i dve među najnereligioznijima - Češka i Estonija postkomunističke zemlje. 

Po Bulivantu, mnogi mladi Evropljani su kršteni kao deca ali posle više nisu ulazili u crkvu. "Kulturološki verski identitet sve manje se prenosi s roditelja na decu. Kao da se odmah s njih ispere... Za 20 ili 30 godina crkvene zajednice će biti manje, ali će im vernici zato biti mnogo više posvećeni i odaniji", zaključio je.

(Beta) 

Komentari / 9

Ostavite komentar
Name

AR

22.03.2018 07:28

Pa nisu ljudi blesavi.Imali su sliku I priliku sta religija I grabezljivost mogu da urade A jos mi kakvi smo Boze sacuvaj.

ODGOVORITE
Name

Svedska

22.03.2018 09:33

Pitam ja radnog kolegu Sveda sta si ti po vjeroispovijesti a on zino u mene i kaze sta ti to znaci sta je to,ali mi odgovori da je samo Sved.

ODGOVORITE
Name

Re.

22.03.2018 10:13

Taj svedjanin bi se iznenadio kad bi mu rekao kako je u tvojoj federaciji,dzamije svaki kilometar,mlade se umotaju i samo setkaju dimije dok novac samo kaplje za tu promociju,muskarci bradonjice ,u po zime kratke nogavice,neprestane molitve,a novac samo pristize.

Name

Bob

22.03.2018 09:50

Religija treba da odupre ali je problem što što.dpogadja samo U hrišćanskom svijetu.Bojim se da ubrzo nebude Evropa islamizirana.

ODGOVORITE
Name

Petyr Baelish

22.03.2018 10:31

Može biti da je istina, jer su mladi na ovim balkanskim prostorima dosta ograničenih mogućnosti, odnosno nemaju pametnija posla. Nešto se filuje i vještački, recimo kada je bio popis rekao sam liku u rubriku "religija" da stavi da sam agnostik, on kaže šta ti je to? Ne može. Napisao šta je on htio. Vjerovatno - pravoslavac. Generalno što je neko nepismeniji i siromašniji relogioznost je izraženija.

ODGOVORITE
Name

BOBA

22.03.2018 11:17

LOPOVI, PREVARANT,I PAPCI MINISTRI DIREKTORI SVE SU TO VIJERNICI.KRIJU SE IZA LOPOVLUKA ONI NEMAJU VEZE ŠTA JE VIJERA I CRKVA.A O SLAVI DA I NE GOVORIM SLAVE SLAVU DA BUDU U TRNDU PONAPIJAJU SE PSUJU LAJU OVO JE STOKA NE VIĐENA.SVI TO ZNAJU ALI BOŽE MOJ AKO IMAM PARE MOGU BITI BUDALA MOŽE MI SE.POZDRAV OMLADINI KOJA JE NAPUSTILA OVO LUDILO.GDJE JE LJUDSKA VRIJEDNOST ISPOD NIVOA.GDJE SU PREDMETI POSTALI VAŽNIJI OD LJUDSKOG BIĆA.

ODGOVORITE
Name

Mile

22.03.2018 12:42

Religia i politika daju nam pohlepu licimjernost lazi obmane i mnogo toga jos loseg i na kraju strah i rat.

Name

Jeca

22.03.2018 14:52

U toku rata i jos malo iza njega u crkvu je dolazili i oni sto se nikad nisu znali pravilno prekrstiti a kamoli sta vise.Postujem i volim Crkve Manastire ali oni koji u njma sluze nazalost sluze samo sebi cast izuzetcima.Popovi se mjesaju u politiku sto je naj zalosnije i na taj nacin nas dijele.Zasto je nas vladika Irinej dosao u Laktase da cita Slavu kod Dodika.Jeli on veci srbin od onoga sto je skromno spremio svoju Slavu a nema 20 km da damu svestenik ocita koljivo.Kod katolika je mnogo drugacije vjernici faju za crkvu ali crkva njima to vraca i pomaze onima kome je pomoc potrbna.U Gradisci je u toku rata malo koji stanovnik da nije isao u katolicku crkvu traziti lijek .Nije te niko pitao ko si i sta.Nasi sada traze 150 km da sahrane coveka a od njih niko pomoci nije dobio.opet kazem cast izuzetcima sigurno oma i onih drugacijih

Name

Sa strane

22.03.2018 18:38

Pogrešno je religioznost vezivati isključivo uz crkve i posetu istim. Neki od najreligioznijih ljudi koje poznajem gotovo da ne idu u crkvu, a što se pridržavanja Svetog pisma tiče za koplje su ispred sveštenika. Boga čovek nosi, ili ne nosi, u sebi, svojim mislima i svojim delima.

ODGOVORITE