Nema dogovora o Izbornom zakonu
Denis Bećirović, poslanik SDP-a BiH kazao je da je mišljenja, kao i većina građana BiH, da se parlamentarna većina ne može dogovoriti niti oko mnogo lakših stvari nego što je to Izborni zakon.
Bosna i Hercegovina 20.02.2018 | 15:38Te izmjene predviđaju da se unutrašnji prag na izbornim listama vrati na 10 posto koliko neki kandidat treba imati od ukupno osvojenih broja glasova neke stranke da bi ušao u zakonodavno tijelo. SDP smatra da prag od 10 posto predstavlja najbolji balans između volje stranke koja formira kandidatsku listu za izbore i volje građana.
Bećirović je novinarima u Sarajevu kazao i to da je pozicija SDP-a jasna.
"Naš prijedlog nije samo kozmetičke prirode jer tretira specifično pitanje čija je suština u tome da građani BiH prilikom glasanja i na otvorenim listama mnogo više utiču na to ko će biti izabran u neko zakonodavno tijelo, a ne da to rade lideri političkih stranaka sa ogromnim cenzusom, jer tada ne može doći do izražaja volja građana", rekao je Bećirović.
Međutim, Staša Košarac, predsjedavajući Kluba poslanika SNSD-a smatra da, osim tehničkih potreba da se izmijeni Izborni zakon, postoje mnogo veće potrebe.
Te potrebe, pojašnjava, rezultat su presuda Evropskog suda za ljudska prava, i drugih, te stoga trebaju biti u fokusu Parlamenta, tako da je na temelju tih presuda neophodno ući u izmjene i dopune Zakona.
Mišljenja je da u ovom trenutku ne treba mijenjati tehničke karakteristike Izbornog zakona, budući da ni svi prethodni prijedlozi izmjena i dopuna Zakona nisu bili prihvaćeni.
"Naš stav je da je u izbornoj godini suludo mijenjati Izborni zakon te da postoji prenaglašena potreba pojedinih za brigom oko tog zakona", kazao je Košarac, dodajući da se na izmjenama Izbornog zakona radi u zadnjim mjesecima njihovog mandatam, umjesto da je to rađeno na početku.
Šefik Džaferović (SDA), zamjenik predsjedavajuće Predstavničkog doma BiH mišljenja je da na današnjem dnevnom redu nemaju nijednu temu u vezi sa Izbornim zakonom koja je urgentna u BiH, a po njemu to je popuna Federalnog Doma naroda i Grad Mostar, dok umjesto toga razgovaraju o tehničkim pitanjima.
"Ta tehnička pitanja bitna su za Izborni proces i u tom kontekstu imamo Zakon koji je predložio SDP. Nemamo ništa protiv tog rješenja, podržali smo hitnu porceduru i spremni smo da podržimo i samu suštinu zakona", kazao je Džaferović.
Izrazio je očekivanje da će u BiH konačno biti postignut konsenzus na evropskim principima oko izmjena i dopuna Izbornog zakona.
Ukoliko politički subjekti koji učestvuju u tom procesu budu poštovali odluke Evropskog suda za ljudska prava, odluke Ustavnog suda BiH te Ustav Federacije BiH, Džaferović zaključuje da je onda moguće da će u naredna dva mjeseca doći do cjelovite izmjene Izbornog zakona, u pogledu ključnih političkih pitanja, ali i u pogledu tehničkih aspekata izbornog procesa.
Borjana Krišto (HDZBiH), predsjedavajuća Predstavničkog doma BiH rekla je da ne vidi nikakvog razloga da se tehničke izmjene Izbornog zakona predlažu kao što je SDP-ov prijedlog.
"Izmjenu zakona o cenzusu čije se izmjene traže usvojili smo u ovom mandatu i ona uošpšte nije zaživjela niti smo vidjeli kako se ona provodi i kakve bi efekte dala. Tada je bio cilj da se suzbiju manipulacije na glasačkim mjestima u smislu preferencijalnih glasova, a danas se neko sjetio da novim kalkulacijama i matematikama dođe do toga da preferencijalne glasove treba smanjiti. Za nas nisu prihvatljive bilo kakve tehničke izmjene Izbornog zakona prije nego što se naprave izmjene Izbornog zakona vezane i za grad Mostar i popunu Doma naroda Parlamenta Federacije i Predsjedništvo BiH", kazala je Krišto.
Izvor: NN
Komentari / 2
Ostavite komentarfika
20.02.2018 14:49KAKVIH 10%, OSTALE BI SAMO 2-3- STRANKE U BIH.
ODGOVORITEborac
20.02.2018 14:49Sve su to praznoglavci.
ODGOVORITE