Stonhendž: Šta to skrivaju arheolozi?

Ono što znamo o Stonhendžu je da je on građevina iz neolita i bronzanog doba. Nalazi se na UNESCO popisu zaštićene baštine od 1986. godine.

Svijet 11.01.2018 | 13:29
Stonhendž: Šta to skrivaju arheolozi?
Nalazi se u Engleskoj i niko još nije siguran kako i zašto je Stonhendž sagrađen. Svake godine milioni turista posjete ogromne kamene gromade, a mnogi pokušaju da postave teoriju kako je spomenik nastao i ko ga je sagradio. 

Stonhendže je star oko 5.000 godina, a najveće gromade od kojih je sastavljen visoke su i do devet metara i teške oko 25 tona. Manji kameni blokovi teški su oko četiri tone.

Pretpostavlja se da su gromade, na mjesto gdje je Stonhendž, graditelji donijeli iz 250 kilometara udaljenog mjesta. Nije jasno kako su ljudi u tome uspjeli. Ali to je tek jedna od teorija.  Neki naučnici vjeruju da su tokom Ledenog doba ledenjaci donijeli blokove blizu mjesta gdje su danas. 

Postoji puno teorija o tome zašto je Stonhendž napravljen, ali u vrijeme kada je napravljen ljudi na tom području su bili farmeri i zemljoradnici koji nisu ostavili nikakve pisane tragove, pa možda nikada nećemo saznati tačne odgovore.

Prema jednoj teoriji Stonhendž je drevno groblje.

Mjesto terapeutskog hodočašća?

Bolesni i povrijeđeni odlazili su u Stonhendž zbog iscjeliteljske moći koja se pripisivala menhirima, smatra Timoti Darvil, vođa arheološkog odsjeka na Univerzitetu Bornemut, i Džefri Veinrajt, predsjednik Društva arheologa iz Londona. 

Arheolozi su otkrili rezultate iskopavanja - posebna boja blokova, donesenih iz kamenoloma udaljena 250 km odande, nagnala je na vjerovanje u njihova terapeutska svojstva, dodali su stručnjaci.  Brojni mrtvi ljudi pokopani su oko kruga Stonhendža.

Naučnici su otkrili grobnicu mladića pokopanog s komadima plavog kamena. Komadići tog kamenja korišteni su i kao talismani.

"Svi dokazi podupiru ideju da kakva god bila funkcija Stonhendža, a može biti da ih je bilo više, plavo kamenje je bilo centralni element", rekao je Darvil.

Šta ne žele da vidite

Ali, na stranu teorije čemu je tačno Stonhendž mogao da služi, kako je uopšte izgrađen i ko su mu bili kreatori, postoji nešto što arheolozi znaju, a kriju od javnosti.

Naime, jedna od činjenica za koju zna tek mali broj ljudi je da preostalo kamenje koje stoji u sklopu drevnog spomenika nije staro 5.000 godina, piše "Ancient Code".

Zapravo, ono datira prije tek 50 godina, kada je u brojnim restauracijama postavljeno. Prema riječima jednog arheologa, većina kamena u krugu su restaurirana u serijama "Makeovera" te su posve "proizvod industrije nasljeđa 20. vijeka".

Sama restauracija je započela davne 1901. godine, a iako je i tada izazvala veliku pažnju, pa i bijes javnosti, rijetko se spominje u zvaničnim udžbenicima i vodičima. 

Vilijam Goulend, koji je nadgledao prvu veliku restauraciju spomenika, uključujući izravnavanje i betoniranje sarsenskog kamena broja 56 koji je bio u opasnosti od pada.

U izravnavanju tog kamena, on je pomjeren pola metra od mjesta gdje se prvobitno nalazio. Tokom restauracije 1920. godine, Vilijam Holi, iskopao je bazu od šest kamena, a ono je ponovno iskopano 1940-ih i 50-ih, kad su na toj lokaciji otkrivene rezbarene sjekire i noževi.

Godine 1958. započela je nova restauracija , a posljednja je provedena 1963. Osim toga, pitanje je koliko je i početkom restauracija kamenje bilo na svojim izvornim mjestima, jer se pretpostavlja kako se do samog početka 20-og vijeka, većina kamenja koja sačinjava Stonhendž nije se nalazila na svojim originalnim lokacijama

Razlog tome je povećan broj posjetilaca toj lokaciji, a ti posjetioci su se često penjali po monolitima i na taj ih način pomicali. 

Izvor: Express.hr

Komentari / 0

Ostavite komentar