Mostar:Kako Srbi slave Božić

Pravoslavni Božić u Mostaru dočekuje blizu 5. 000 srpskih povratnika, a to je samo petina od preratnog stanovništva. Nezaposlenost, nemogućnost ostvarenja prava na rad, neki su od problema s kojima se suočavaju.

Bosna i Hercegovina 07.01.2018 | 10:36 Devedesettrogodišnja Cvijeta Bošnjak, Božić dočekuje sama i u teškim uslovima. Pre nekoliko dana posetili su je predstavnici srpskog prosvetnog kulturnog društva Prosvjeta i uručuili joj paket pomoći kako bi joj ulepšali i olakšali Božićne dane. Svaka pomoć joj mnogo znači, a Božić, priča, dočekuje skromno.

"Skuvam nešto malo bolje, lepše, pića kupim i eto, jer meni je samo gore kad je Božić, jer teško je, sama sam, nemam nikog", kaže Bošnjak.

Članovi SPKD Prosvjeta sa sedištem u Ćorovića kući, kao i svake godine sete se povratnika, obilaze ugrožene porodice i dele pakete s hranom i osnovnim potrepštinama.

"Ovo su dani kada se trebamo setiti tih ljudi, trebamo ih posetiti, progovoriti s njima. Ogromno je bogatstvo kad vi uđete u kuću kod nekoga kome niko nije ušao godinu dana. Obišli smo neka mesta oko Nevesinja i odneli smo poklone, ispraćeni smo sa suzama", otkriva Goran Kosanić, SPKD "Prosvjeta".

Pored egzistencijalnih problema, Srbi u Mostaru godinama ukazuju na težak položaj, tvrde politička koplja Bošnjaka i Hrvata lome se preko njihovih leđa.

"Pojedini neće da nas priznaju, mi nismo konstitutivan narod, zar to nije žalosno, praded mi je Mostarac i sad se ja moram osećati kao da nisam konstitutivan. Ja sam Mostarac i ja jesam konstitutivan za sebe, a to što oni neće da priznaju to je njihova stvar", žali se Kosanić, prenosi N1.

Smatra da je upravo to jedan od razloga, što se velika većina Srba nije vratila na područje Mostara.

Od nekadašnjih 25 hiljada Srba, u Mostaru ih je danas tek blizu 5 hiljada, većem povratku, smatraju mnogi, mogla bi doprineti izgradnja saborne crkve. Kraj radova na obnovi je blizu, zahvaljujući pomoći iz entiteta RS i Srbije, a potpuno bi trebala biti završena do 2020. godine kada eparhija slavi 800 godina od osnivanja.

Da bi njena obnova značajno mogla doprineti intenzivnijem povratku u Mostar i Hercegovinu, smatra mostarski paroh Radivoje Krulj. Naglašava da nesređena politička situacija u Mostaru, znatno otežava život svim građanima, pa i srpskim povratnicima.

"To je poseban simbol ovog grada, za pravoslavne ona je simbol života, simbol opstajanja, postojanja i kako se ona uzdiže i privodi kraju. Evo sad je građevinska faza, treba da se završi, krovna konstrukcija i centralna kupola da se pokrije i onda da krenemo sa ukrašavanjem", ističe Radivoje Krulj, mostarski paroh.

Gradnja Saborne crkve, u koju je dosad uloženo blizu 5 miliona KM, predstavlja povratak suživota u Mostar, tvrdi mostarski paroh, a ono što ga posebno raduje jeste činjenica što u njenoj obnovi učestvuju svi građani Mostara, bez obzira na versku i nacionalnu pripadnost.

Izvor: N1