Zapošljavanje je posljednja briga

Među socijalnim partnerima u toku je teška rovovska bitka za svaku marku javnog novca, interesi su različiti, ali u zemlji nezaposlenih nikom nisu u fokusu nova radna mjesta.

Republika Srpska 26.11.2017 | 18:40 Konsultacijama o prednacrtu budžeta RS za 2018. godinu, čija je glavna funkcija, kako je priznao i sam ministar finansija Zoran Tegeltija, “da obezbijedi funkcionisanje institucija Srpke”, prethodila je maratonska sednica Ekonomsko socijalnog savjeta RS.

Sindikalci, poslodavci, predstavnici javnih fondova, nadmudrivali su se na temu: kako rasporediti novac od radničkih doprinosa.

Poslodavci su predlagali da se 15 miliona KM, koji su dosad korišteni za podsticaje zapošljavanju, preusmjeri u Fond dečje zaštite da bi se za zaposlene radnice porodiljsko odsustvo refundiralo u punom bruto iznosu.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca u prehrambenoj industriji, koja zapošljava uglavnom žensku radnu snagu, borbu za svoje interese privrednika obrazložio prilično ciničnim argumentom.

''Projekti za zapošljavanje i nemaju bog zna kakvog smisla, jer ljudi odlaze iz RS pa je na tržištu sve manje aktivne radne snage'', rekao je Trivić.



Na manjak adekvatne radne snage poslodavci se odavno žale, ne razmišljajući o tome da radno sposobni ljudi ne bi iz RS bježali glavom bez obzira, ako bi dobili priliku za kvalitetno zapošljavanje.

Na kraju, Vlada RS je predložila izmjene zakona o doprinosima, kako bi dio kojim je do sada raspolagao Zavod za zapošljavanje RS, zaista dobile porodilje, ali ne radnice, nego nezaposlene.

Nezaposlenim mladim majkama premijerka Željka Cvijanović je još prije mjesec dana obećala da će od iduće godine, koja je nekim slučajem i godina izbora, dobijati 405 KM mjesečne naknade za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva, kako bi se “nezaposlene i zaposlene porodilje izjadnačile u pravima”.

S druge strane, iz Saveza sindikata RS poručuje da podržavaju i zaposlene i nezaposlene porodilje i projekte za zapošljavanje, ali ne “preko radničkih leđa”.

''Nije u redu da se u ovakvoj situaciji smanjuje doprinos za osiguranje od nezaposlenosti, da bi se taj novac dao nekom drugom. Naprotiv, treba povećati naknade ljudima koji ostanu bez posla i prudužiti vrijeme primanja tih naknada'', kaže predsjednica Saveza sindikata RS Ranka Mišić.

Podvlači da je ova naknada u RS najmanja u regionu.

''U razvijenim zemljama ta naknada može obezbijediti nezaposlenom radniku pristojno preživljavanje, a pošto to nije zanemariv novac, time se motivišu i agencije za zapošljavanje, iz čijeg se fonda naknada izdvaja, da nezaposlenom što prije nađu posao i skinu ga sa platne liste'', poručuje Mišićeva.

Zavod za zapošljavanje RS, koji taj posao obavlja u Srpskoj, tokom godine na izmaku je proveo nekoliko projekata za podsticanje zapošljavanja i samozapošljavanja boračkih kategorija, radnika starijih od 50 godina, Roma i drugih kategorija nezaposlenih.

U te projekte je uloženo oko 8 miliona KM, ali oni, kako procjenjuju stručnjaci, kao ni ranijih godina nisu dali bog zna kakve rezultate.

Kako je ranije pisao “EuroBlic”, i Glavna služba revizije javnog sektora RS imala je ozbiljnih primedbi vezanih za ove projekte i za poslovanje Zavoda za zapošljavanje RS.

Između ostalog, revizori su utvrdili da su nekim poslodavcima subvencije za zapošljavanje dodjeljivane po nekoliko projekata, a neki su odbijeni prilikom apliciranja kod drugog projekta, s obrazloženjem da su već jednom koristili novac iz Zavoda.

Iako je uputstvom o zapošljavanju definisano da je uslov da poslodavac, koji dobije novac za zapošljavanje, sa radnikom potpiše ugovor na neodređeno vrijeme, u praksi je situacija drugačija.

Tako je utvrđeno da neki poslodavci po isteku ugovora daju otkaz „novozaposlenom“ radniku, koji se opet nađe na evidenciji Zavoda, ali za takvo ponašanje, podvukli su revizori, nisu utvrđene sankcije.

Trend blagog rasta

Prema Anketi o radnoj snazi osnovni indikatori tržišta rada pokazuju blago poboljšanje u 2017. godini, navode u Ministarstvu finansija RS.

U martu 2017. u RS je bilo 257.740 zaposlenih, što je povećanje od 3,3 odsto, u odnosu na mart 2016. godine, te povećanje od 1,8 odsto u odnosu na prošlogodišnji prosjek.

Broj nezaposlenih u prvih 9 mjeseci 2017. godine bio je 121.632, što je za skoro 9 odsto manje u poređenju sa istim periodom prošle godine.

Izvor: Blic