Ovo su sudije iz Haškog tribunala

Presudu bivšem komandantu Vojske Republike Srpske (VRS) generalu Ratku Mladiću, kojeg optužnica tereti za najteže ratne zločine, uključujući i genocid, počinjene na teritoriji Bosne i Hercegovine devedesetih godina prošlog vijeka, u srijedu 22. novembra izreći će Sudsko vijeće Haškog tribunala kojeg čine Alphons Orie (predsjedavajući) te Christoph Flügge i Bakone Justice Moloto (članovi Vijeća).

Svijet 21.11.2017 | 17:56 Predsjedavajući Vijeća Orie, prije nego što je 2001. godine postao sudija Haškog suda, bio je branilac prvog haškog pritvorenika Duška Tadića, bivšeg stražara VRS u Omarskoj i Trnopoljj.

Orie se iz slučaja povukao 1997. godine i to neposredno prije izricanja presude Tadiću. Tadić je značajan i po tome što je 1997. postao prva osoba osuđena pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (ICTY) i to na 20 godina zatvora.



Sudija koji bi sutra trebao pročitati presudu Mladiću saslušao je i bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića kada se pojavio na Sudu 2008. godine, ali je uklonjen s tog slučaja, jer je sudio Karadžićevom bliskom saradniku Momčilu Krajišniku.

Orie je poznat po tome da izriče najviše osuđujuće presude. Sudsko vijeće u kome je bio ovaj holandski sudija Momčila Krajišnika osudilo je na 27 godina zatvora, ali je žalbeno vijeće tu kaznu smanjilo na 20 godina. Milana Babića, ratnog lidera Srba iz Hrvatske, koji je priznao krivicu, sudsko vijeće čiji je član takođe bio Orie, osudilo je na 13 godina zatvora.

Sudio je Ranku Češiću iz Brčkog, bivšem srpskom policajcu koji je priznao zločine. Orie je bio u vijeću koje mu je izreklo kaznu od 18 godina zatvora za mučenje, silovanje i ubistva bošnjačkih i hrvatskih zatvorenika u logoru Luka 1992. godine.

Potkomandira vojne policije i  u Foči Dragana Zelenovića Orie je osudio na 15 godina zatvora zbog višestrukih slučajeva silovanja, kao i za organizovanje grupnog silovanja i učešće u njemu, te za odvođenje žena na lokacije na kojima je činjeno seksualno zlostavljanje i mučenje.

Jednog od trojice oficira Jugoslovenske narodne armije (JNA) optuženih za napad na Dubrovnik, Miodraga Jokića, koji je priznao krivicu, vijeće u kome je bio sudac Orie osudilo je na sedam godina zatvora.

Orie je vodio suđenje generalu Stanislavu Galiću, koji je optužen za granatiranje Sarajeva, a osuđen je na 20 godina zatvora. Žalbeno vijeće suda je ipak zaključilo da je ta kazna preniska, pa mu je odredilo kaznu doživotnog zatvora.



Član Sudskog vijeća iz Južnoafričke Republike Bakone Justice Moloto sudio je bivšem načelniku Generalštaba Vojske Jugoslavije Momčilu Perišiću, koji je 2011. godine osuđen na 27 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti, pomaganje opsade Sarajeva i zločina u Srebrenici te nekažnjavanja raketiranja Zagreba. Perišić je u žalbenom postupku 28. februara 2013. godine oslobođen krivice po svim tačkama optužnice i pušten na slobodu.

Sudija Christoph Flügge sudio je nekada najbližem Mladićevom saradniku i oficiru za bezbjednost Zdravku Tolimiru kojeg je 2012. godine Sud proglasio krivim, između ostalog, za genocid i ratne zločine. Osuđen je na doživotni zatvor.



Flügge je prije nekoliko godina otvoreno preispitivao zločin u Srebrenici, a potom je zatraženo iz BiH, Kanade i Sjedinjenih Američkih Država da se pod hitno izuzme iz slučaja Radovana Karadžića i svakog drugog u kome su predmet zločini u BiH.

To se dogodilo nakon njegovog intervjua u kojem je njemački sudija utvrdio da je termin “genocid” koji definiše zločine, nepotreban i da bi bilo bolje da se koristi termin “masovno ubistvo”. Sudija je poslije toga premješten iz sudskog procesa Karadžiću.

Ova trojica sudija izreći će sutra, 22. novembra, u 10 sati prvostepenu presudu Ratku Mladiću.



Haški tribunal je u prvostepenim procesima izrekao 83 osuđujuće presude, ali, zajedno sa onima iz žalbenog postupka, i 19 oslobađajućih.

Saopštavanje odluke sudijskog vijeća o presudi Ratku Mladiću biće 103-e i posljednje izricanje prvostepene presude Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, koji su osnovale Ujedinjene nacije 25. maja 1993. godine.

Izvor: Anadolija