Zbog koga je sve Dodik odustajao?

Posebna sjednica Parlamenta Republike Srpske, na kojoj se očekuje stavljanje van snage odluke o raspisivanje referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH, ne bi bio prvi put da se odustaje od izjašnjavanja građana u vezi sa pravosuđem u Bosni i Hercegovini.

Bosna i Hercegovina 04.11.2017 | 21:21 Tačnije, ovo će biti treći put da vlast odustaje od refererenduma, a svaki put nakon sastanaka ili sa međunarodnim faktorima, ili nakon konsultacija sa Aleksandrom Vučićem.

Vlast Republike Srpske na čelu sa SNSD-om, najavljivala je taj referendum još prije sedam godina.

Prvi korak ka provođenju ove namjere bilo je usvajanje Zakona o referendumu Republike Srpske, što je i učinjeno 2010. godine, uprkos burnoj rekaciji međunarodne zajednice.

Ubrzo nakon toga, predsjednik RS Milorad Dodik najavio je raspisivanje referenduma na kojem će građani odlučivati o tome da li prihvataju namatnute odluke OHR-a, posebno o Sudu i Tužilaštvu BiH.

PRVO OTKAZIVANJE: DOLAZAK KETRIN EŠTON U BANJALUKU

Već 2011. godine, događa se prvi razloga za zaleđivanje takve odluke, a to je dolazak tadašnje visoke predstavnice za spoljnu politiku i bezbjednost EU, Ketrin Ešton.

Eštonova je doputovala u Banjaluku i nakon sastanka sa Dodikom, najavila početak strukturalnog dijaloga o pravosuđu.

To je za Dodika bilo dovoljno da objelodani kako postoji razlog za otkazovanje najavljenog referenduma, za koji tada nije postojala odluka Narodne skupštine.

“Evropska unija spremna je da pomogne BiH, da otvori dijalog o radu pravosuđa i aktivira mehanizme kao odgovor na sve dileme”, rekla je Ketrin Ešton u Banjaluci 2011. godine.

Međutim, prošle su godine, i do današnjeg dana strukturalni dijalog nije ništa promijenio.

DONOŠENJE ODLUKE O REFERENDUMU

Narodna skupština Republike Srpske usvojila je 2015. godine prijedlog o održavanju referenduma o radu Suda i Tužilaštva BiH.

Većina u NS RS je glasala da podržava održavanje referenduma na području Republike Srpske s pitanjem:

“Da li podržavate neustavno i neovlašteno nametanje zakona od visokog predstavnika i međunarodne zajednice u BiH, posebno nametnute zakone o Sudu i Tužilaštvu BiH i primjenu njihovih odluka na prostoru RS”.

„Dok se Srbi optužuju za genocid i zločine protiv čovječnosti i udruženi zločinački poduhvat, pokoji Bošnjak koji je optužen za ratni zločin se samo tereti za individualna djela, a ne po komandnoj odgovornosti“, rekao je tada Dodik.

Referendumu su se protivili poslanici Srpske demokratkse stranke. Šef kluba poslanika te stranke Vukota Govedarica je kazao da je prijedlog referenduma „obračun Milorada Dodika sa sopstvenom politikom“.

„Vi ste oni koji ste nas doveli u ovu situaciju… Već ste jednom odustali od referenduma i odmah vam mogu reći da ćete opet to učiniti“, rekao je Govedarica.

Predstavnici Evropske unije u BiH zajedno sa ambasadama Sjedinjenih Američkih Država (SAD-a), Velike Britanije, Francuske, Njemačke i Italije su povodom održavanja sjednice u NS RS o referendumu izdali saopštenje kojim su rekli da se treba raditi na „osnaženju pravosuđa u cijeloj BiH“.

DRUGO OTKAZIVANJE: VUĆIĆEVA “MOLBA”

Ubrzo nakon donošenja odluke o raspisivanje referendum o Sudu I Tužilaštvu BiH, u Beogradu su se sastali predsjednik RS Milorad Dodik i tadašnji premijer Srbije, Aleksandar Vučić.

Jedna od tema razgovora svakako je bila odluka Banjaluke o kojoj je brujao čitav region.

Vučić je tada izjavio:

“Iako nisam na otvoren način postavljao to pitanje, radi se o suverenoj odluci Republike Srpske. Zamolio sam, u ime Srbije, da samo još jednom razmotre odluku. Zahvalan sam što poštuje to viđenje Srbije, za koje mislim da je u ovom trenutku celovito sveobuhvatno i ozbiljno.”

Vučićeva izjava, očigledno, imala je efekta, jer je posljedica beogradskog sastanka bilo zamrzavanje odluke o raspisivanju referenduma o državnom pravosuđu.

TREĆE OTKAZIVANJE NA PRIJEDLOG VLADAJUĆIH

Klubovi poslanika vladajućih stranaka u Narodnoj skupštini uputili su nedavno inicijativu da se sazove Posebna sjednica Parlamenta, na kojoj će biti stavljena van snage ranija odluka o referendumu.

Ubrzo je ta sjednica i zakazana za ponedjeljak, 6. novembar 2018. godine.

I ovaj put,  kao i svih prethodnih godina, ova tema izazvala je žučnu polemiku između vladajućih i opozicije.

(prvarepublika.com)