Sjećanje na Vida Bilanovića

U organizaciji „Prosvjete“ i Narodne biblioteke, sinoć je u novoj sali skupštine opštine u Srpcu, u prisustvu velikog broja posjetilaca, promovisana knjiga pod nazivom „Žitije Vida Bilanovića“, autora Branka Pivaševića. Istovremeno su predstavljeni novi podaci o „Žrtvama rata 1941-1945“ na području opštine Srbac , sabrani u publikaciji koju su pripremili Branko Pivašević i Danilo Košutić, srbački istraživač i publicista.

Republika Srpska 23.09.2017 | 16:45
Sjećanje na Vida Bilanovića
Knjiga „Žitije Vida Bilanovića“  govori  o jednom od najpoznatijih Srba srbačkog kraja u drugoj polovini 19. i početkom  20. vijeka. a posvećena je stogodišnjici njegove smrti.

Vid Bilanović je bio trgovac  što mu je olakšavalo uspostavljanje veza sa najpismenijim Srbima toga vremena. Putovao je u Srbiju i sastajao se čak i sa knezom Milanom Obrenovićem, ministrom Jovanom Ristićem i mitropolitom  Mihajlom, a bio je i u Rusiji i Bugarskoj. Dekretom iz 1885. godine, postavljen je za načelnika Bosanskog Svinjara, kako se u to vrijeme zvao današnji Srbac.



Medjutim, posebno je bio poznat kao jedan od vodja ustanka od  od 1875. do 1878. godine  protiv turaka na  planini Motajici. Zanimljivo je da je, kao pismen čovjek, sva dogadjanja  zapisivao, od čega je dobar dio  sačuvan na osnovu čega je i nastala knjiga Branka Pivaševića.

Autor kaže da je motiv za pisanje ove knjige bio da sačuva od zaborava  originalne rukopise koje je u Muzeju RS pronašao istraživač i publicista Danilo Košutić.



„Mnogi Srpčani ne znaju koliko je veliku ulogu imao Vid Bilanović u istoriji naroda ovog kraja. Knjiga obiluje brojnim dokumentima koji mogu poslužiti za neka buduća  istorijska istraživanja. Pokušao sam da predstavim istorijske fragmente borbe hrišćanskog seljaka za oslobadjanje ispod tudjinske vlasti  i da živi život dostojan čovjeka“,  rekao je Pivašević.

Prvi recenzent  prof. Dr. Ostoja Djukić je  naglasio da knjiga ima istorijski značaj i da se njen autor prihvatio teškog i odgovornog zadatka da sačuva od zaborava jedno vrijeme i prikaže životni put Vida Bilanovića  i drugih boraca za  srpsku stvar.

„Knjiga ove vrste je došla kao melem  na ranu, da nas podsjeti i uputi šta da činimo u ovim odsudnim istorijskim trenucima, da nam se istorija ponavlja, te da često zatvaramo oči pred stvarnošću i ne izvlačimo pouke“, kazao je Djukić.  On je dodao da je autor „na sažet, dopadljiv, dokumentovan i naučno zasnovan način prikazao istorijsko vrijeme, dogadjaje, ličnosti , ustaničke podvige i vojevanja Vida Bilanovića i njegove ratne braće  u odbrani srpskog roda i otadžbine“.

Djelo i trud Branka Pivaševića pohvalio je i književnik Ranko Preradović, koji se zapitao – zar je potrebno 100 godina pa da se  javnost upozna sa  životom jednog  hrabrog i istorijski značajnog Srbina, kojem se nažalost i pored velike borbe nije ostvarila želja da dočeka svoju državu.

„Evo, i nakon 20 godina od prošlog rata nemamo  izdavačku kuću, nemamo institut  koji bi se bavio srpskom  istorijom i  ovakvim  temama. Gdje su intelektualci, naučnici, istraživači da  se organizuju i doprinesu  stvaranju prave slike o vjekovnoj borbi  srpskog naroda i njihovom žrtvama  za  slobodu“, zapitao se Preradović.



Branku Pivaševiću, prosvjetnom i društveno.političkom radniku u penziji, ovo je prva objavljena knjiga. Posvetio se pisanju poezije i proze za odrasle i djecu. Zastupljen je u nekoliko zbornika i almanaha, kao i u novinama i časopisima, a živi u Srpcu.

 U nastavku književne večeri predstavljeni su  i najnoviji  zbirni  podaci  o žrtvama Drugog svjetskog rata na području opštine Srbac.

Jedan od autora publikacije, Danilo Košutić je rekao da ranijim podacima nije pokriveno čak 45 odsto stvarnih žrtava.

„Prema temeljitim istraživanjima srbačka opština je u Drugom svjetskom ratu imala ukupno 974 žrtve, od kojih je 457 boraca NOB-a, 506 civilnih žrtava rata i 11 pripadnika vojske kraljevine Jugoslavije. Iako se radi o internoj publikaciji, njena zaštita će se obezbjediti  unutar SUBNOR-a,   Arhiva Republike Srpske, Narodne i univerzitetske biblioteke  RS, Muzeja RS, Akademije nauka i umjetnosti  RS i opštine Srbac“, kazao je Košutić i dodao da ima prostora za dalju dopunu podataka u ovoj publikaciji.

(BN/S.K.)

Komentari / 4

Ostavite komentar
Name

Znam za četnike

23.09.2017 14:55

Znam da je u drugom svjetskom ratu u Srpcu bilo dosta četnika naročito na Motajici.Vjerovatno veliki broj poginulih partizana je bio s kraja rata 1944-45 kada se i masovno prelazilo u partizane.

ODGOVORITE
Name

Živio Svinjar!

23.09.2017 15:29

Srbcu vratiti originalno ime, BOSANSKI SVINJAR, dosta je bilo nametnutanja od strane antisrba i komunista!

ODGOVORITE
Name

Srbac je zauzeo poresku

23.09.2017 15:46

Srbčana ima dosta u poreskoj upravi.Ima vic da se kompletan Srbac može opljačkati od 08 do 16

Name

BL

24.09.2017 10:01

A gdje bi Branko Pivasevic od 92 do 95?