Moskva upozorila Zagreb

Moskva je izrazila zabrinutost zbog kontakata između ukrajinskih i hrvatskih zvaničnika u vezi "povrata nekontrolisanih područja" na istoku Ukrajine, što je, kako tvrdi ruska strana, suprotno mirovnim sporazumima iz Minska, prenose u subotu ruski mediji saopštenje ministarstva spoljnih poslova u Moskvi.

Svijet 02.09.2017 | 14:33 Kako javlja TASS, Kijev je krajem avgusta ugostio bivšu hrvatsku ministarku pravosuđa Vesnu Škare-Ožbolt, bivšeg ministra unutarnjih poslova Joška Morića i bivšeg voditelja Ureda hrvatske vlade za prognane i izbjeglice Lovru Pejkovića.

"Prema trenutnim informacijama objavljenim u medijima, na sastancima se raspravljalo o pitanju 'povrata nekontrolisanih područja' na osnovu iskustva Hrvatske iz 90-ih godina", stoji u saopštenju ruskog ministarstva.

Radi se o "negativnom iskustvu" s obzirom da su hrvatske vojne operacije 1995. rezultovale s 250.000 srpskih izbjeglica i brojnim poginulim, dodaje se u ruskom saopštenju u kojem se aludira na vojnu operaciju "Oluju". 

"Bilo kakvo spominjanje vojnih scenarija prema Donbasu posebno se čini pogrešnim i nemoralnim u trenutku kada je u prvim danima škole 'normandijska kontaktna grupa' uspjela dogovoriti prekid vatre", nastavlja se u saopštenju.

'Normandijska četvorka' je grupa koju čine predstavnici Njemačke, Rusije, Ukrajine i Francuske i koja pokušava razriješiti stanje na istoku Ukrajine. 

Rusi žele njegovati prijateljske odnose s Hrvatskom.

Ruski MIP ističe da Moskva želi njegovati prijateljske odnose s Hrvatskom i poziva Zagreb da "upotrijebi sve mogućnosti i postakne Kijev na ustrajnu i potpunu primjenu sporazuma iz Minska kako bi se na miroljubiv način i uz stvaranje uslova za održivu stabilizaciju stanja na ukrajinskom jugoistoku što prije riješila unutrašnja ukrajinska kriza".

Vesna Škare-Ožbolt, Joško Morić, Zdravka Bušić i Lovro Pejković su članovi radne grupe hrvatske vlade za saradnju Hrvatske i Ukrajine koji su tokom dvodnevnog radnog posjeta Kijevu predstavili hrvatski model "uspješne i mirne reintegracije ukrajinskog teritorija, po uzoru na mirnu reintegraciju hrvatskog Podunavlja".

Na konferenciji za novinare u petak istakli su da Hrvatska ništa ne čini mimo procesa iz Minska te, kako je rekla Bušić, da "nema nikakvu skrivenu agendu".

"Čitav pokušaj da prenesemo naša iskustva nimalo nije izvan granica onoga što smo već vidjeli i što zapravo žele ostvariti i svi ostali. Da jednom zatvorimo to pitanje: postoji li nešto što bi iritiralo naše prijatelje u Rusiji? Ne!", kazala je Bušić.

Joško Morić je objasnio da se posjeta odvijala u okviru činjenica da je, "s jedne strane, Ukrajina subjekt međunarodno-pravnih i političkih odnosa u svojim međunarodno priznatim granicama, a s druge strane da su predsjednici Ruske Federacije, Ukrajine i Francuske te kancelarka Njemačke potvrdili da poštuju integritet i teritorijalni suverenitet Ukrajine i da čvrsto vjeruju da mirno rješenje problema nema alternativu".

"Mi nismo bili u Kijevu s figom u džepu (...) ono što smo radili i govorili u Kijevu možemo raditi i govoriti i u Donjecku, Lugansku, Moskvi ili Berlinu", kazao je Morić.

Škare-Ožbolt je predstavljajući model mirne reintegracije Podunavlja ukrajinskoj strani predstavila hrvatska iskustva u primjeni demilitarizacije prostora, uspostavi prelazne policije, primjeni oprosta, održavanju lokalnih izbora, ukratko - uspostavi normalizacije života.

Ona smatra da Hrvatska ima i moralnu obvezu pokušati pomoći u uspostavljanju mira na ukrajinskom istoku i ističe da je mirna reintegracija Podunavlja, od "početka do kraja, bila najuspješnije UN-ova mirovna misija".

"Dobro je to poznato i Moskvi i Kijevu", kazala je Škare-Ožbolt, podsjećajući da su u mirovnoj misiji UN-a u Hrvatskoj sudjelovali i ruski i ukrajinski vojnici.

Članovi radne grupe tvrde da za hrvatski model mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja vlada veliki interes u UN-u u cilju rješavanja problema od Gruzije i Iraka do Sirije.
 
(Agencije)