Na naplatu stiže ratna prošlost

Stotine bivših državljana BiH, među kojima je najviše nekadašnjih vojnih lica, a koji su osumnjičeni za ratne zločine tokom posljednjeg rata, razotkriveni su posljednjih godina samo u SAD i biće poslati pred pravosuđe BiH kako bi odgovarali za nedjela počinjena prije više od 20 godina.

Bosna i Hercegovina 28.08.2017 | 16:19 Počinioci nekih od najvećih ratnih zločina u BiH godinama su gradili nove živote u SAD, Švedskoj, Austriji, Švajcarskoj i to mahom zahvaljujući obmanjivanju imigracionih vlasti tih zemalja. Ratnu prošlost ispunjenu svirepim ubistvima, silovanjima, mučenjima, maskirali su mirnim životom u tuđini, skrivajući se iza likova izbjeglica iz ratom razrušene BiH.

U Službi za imigraciju i carinu SAD imaju dokaze za više stotina ljudi iz BiH, koji su sada njihovi državljani, o učešću u ratnim zločinima i etničkom čišćenju, a što su prikrili prilikom traženja dozvola za ulazak u SAD u izbjegličkom talasu devedesetih godina prošlog vijeka. Među njima najviše je bivših vojnika, pripadnika sva tri konstitutivna naroda. 

''Konstantno se otkrivaju nove osobe koje su obmanule imigracione službe, jer se istrage za ratne zločine u velikom broju slučajeva nadovezuju jedna na drugu. Te osobe se godinama nalaze u SAD, snašle su se, i rade na raznim poslovima. Većini slijedi deportacija'', rekli su u Službi za imigraciju i carinu SAD.

Jedan od takvih slučajeva je i predmet Aleksandra Kneginića (57), bivšeg državljanina BiH koji je optužen za ubistvo bošnjačkog bračnog para u Prijedoru 1994. godine. On se suočava sa kaznom od deset godina zatvora i gubljenjem državljanstva SAD, te deportacijom u BiH. Kneginić je nedavno osuđen za prevaru, jer je 2007. godine lagao kako bi dobio državljanstvo SAD, a na ročištu je priznao krivicu. Presuda će mu biti izrečena u novembru.

Bivšu pripadnicu Armije RBiH Elfetu Veseli (56), ženu monstruma koja je optužena da je 1992. godine u okolini Zvornika na izuzetno svirep način ubila dvanaestogodišnjeg dječaka srpske nacionalnosti Slobodana Stojanovića, Švajcarska je BiH izručila u martu.

Ona je tokom rata u BiH bila pripadnik jedinice ratnog komandanta Armije RBiH u Srebrenici Nasera Orića, a uhapšena je na zahtjev Tužilaštva BiH 24 godine nakon počinjenog zločina. Suđenje Veselijevoj za ubistvo dječaka počelo je prije nekoliko dana u Sudu BiH.

Azra Bašić, osumnjičena za ratne zločine nad Srbima u Derventi 1992. godine, iz SAD je izručena BiH u novembru prošle godine. Optužena je da je od aprila do juna 1992. godine na području Dervente ubila jednog civila i učestvovala u mučenju većeg broja civila srpske nacionalnosti zarobljenih u Domu JNA u Derventi.

Ona je nakon rata emigrirala u Kentaki, nakon čega su je zajednički locirali pravosuđe BiH i vlasti SAD. I njoj trenutno sude pred pravosuđem BiH za zločine počinjene prije 25 godina.

Zbog obmane američkih službi, iz SAD je prošle godine u BiH deportovan i bivši pripadnik HVO-a Zdenko Jakiša (47) koji je priznao da je sakrio podatke o svojoj prošlosti kada je 1998. došao u Minesotu, a koji se odnose na ubistvo starije Srpkinje iz komšiluka. Utvrđeno je da je Jakiša tu ženu ubio tako što je ispalio rafal u njen prozor 1993. godine. On i njegova supruga Ana živjeli su u prigradskom dijelu Forest Lejka, gdje su bili suvlasnici taksi kompanije.

Iz SAD je u BiH deportovan i Edin Sakoč zbog lažnih izjava o svojoj ulozi u silovanju, dva ubistva i granatiranju Srba 1992. godine u Počitelju. Sakoč je u julu 1992. godine oteo i silovao Srpkinju, te pomagao u ubistvu dvije starije žene iz njene porodice.

Američki Federalni apelacioni sud u Ričmondu pretprošle godine donio je odluku i da nekadašnji čuvar u logoru "Rabić" kod Dervente Almaz Nezirović bude isporučen BiH. Optužen je da je mučio Srbe u tom logoru 1992. godine. Sud je odbacio Nezirovićeve tvrdnje da ne može biti izručen, jer je "prošlo previše godina otkako su se dogodili navodni zločini".

Istrage

Ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije tokom devedesetih godina prošlog vijeka ubrzano istražuju i evropski sudovi. Njemačka i Austrija izručivale su optužene, a skandinavske zemlje u tu svrhu osnovale su specijalne istražne organe. Prema podacima udruženja dijaspore, u Skandinaviji se trenutno nalazi oko 110.000 građana samo iz BiH.

Izvor: Glas Srpske