Vrelo ljeto: Ravnica na +40°C

Ljetnje vreline na četrdeset stepeni. Odavno nije bilo ovako žarko ljeto u semberskoj ravnici. Pripeklo sa svih strana: s neba, iz zemlje, iz trave, sa drveća - sve pregrejeno i bez daška vjetra.

Republika Srpska 15.08.2017 | 22:50
Vrelo ljeto: Ravnica na +40°C
Kiše već danima nema. Bar ne one plahe ljetnje, koja nadoji polja. One koja se slijeva sa zrelih krušaka, već uveliko plavih šljiva, sa lubenica, paprika, paradajza... Ni kapi. Presušile i rose. I one nekamo nestale, posebno one pored Drine, koje pokatkad umiju i kišu da zamjene i da pomognu usjevima.

Suša. Neviđena. Nemilosrdna. Sve izgori. Presušili i bunari. Namnožili se stršljenovi i osovi. Previše je i muva. Čudo nad čudima. Tako teče ljeto u ravnici ove proste 2017. godine.

Pšenica je uskladištena, a nakon žetve, do početka drugih ratarskih poslova baš, zbog vrelina, nastupio je neočekivani odmor za poljoprivrednike. Jadan li im je odmor. Prinudan. Ni mašine ne mogu izdržati vrućine. A poslovi čekaju. Da se ore? Ne može. Zemlja je kao pečena. Da se izvozi stajnjak? Kako ga zaorati?



Sunce žeže sve što raste na poljima. Katastrofa. I tu se više ništa ne može učiniti. Sve je stalo, samo korovi bujaju. Njima ništa ne smeta.
Poslovi zaustavljeni, pa htjeli ili ne Semberci - u hlad. Uglavnom pored svojih rijeka. Ima i ribe, pa ni ulovi nisu loši. Uvijek se nađe koja štuka, deverika, skobalj ili neka druga riječna riba, a ponekad se uhvati i somče. Pored koliba u hladovini krčkaju čorbe u kotlićima, peče se riba, a na roštilj, obično uveče, stavlja se paprika i krompir. Doduše, ljeti se i manje jede, ali je pored rijeke uvijek dobro druženje.

Rijeke se ucaklile. Površina im glatka kao ogledalo. Čini se da im je i voda stala, pa ne zna na koju će stranu. Malo kome je od težaka do kupanja. Njihove muke ne mogu se rashladiti.

Gledajući ove vrijedne ljude čini se kao da su utonuli u neki duboki san. Uzmu zalogaj - dva hrane, pa ćute. Gorki su im ti zalogaji. Brinu brige. A njih je mnogo. Kako opstati? Kako nadoknaditi štetu od suše? Kako... Hiljade pitanja koja počinju sa kako. Odgovora nema. Iscrpljeni su od briga. Pa, opet ćute. Prozbore po koju riječ, pa ćute. A gadno je kada seljak ćuti.

U stvari – seljaci samo, bar prividno, odagnaju brige. A one su uvijek na umu, pa čak i kada se učini da se neki seljak bar malo nasmije. Ratar dok ne riješi problem ne zaboravlja ga. A sada za njihove nedaće rješenja nema. Nema ga, pa nema. Čak ni na vidiku. Doduše, vlast obećava neku pomoć. Nešto novaca. Obećanja... Obećanja... Od njih se ne živi.

Minuše svi vatreni sveci, a sunce i dalje nemilosrdno žeže. Ni daška vjetra. Sasušeni kukuruzi zlokobno šušte kao da je pozna jesen. Voće opada sa grana. A štete? Množe se. Roje se kao i gladne pčele što to ovoga ljeta sve češće čine. I njima je, izgleda, dodijalo bez hrane u njihovim drvenim sanducima, pa bježe nekamo.



Kuda? Ne znaju ni one. Skupe se na nekoj grani, pa valjda čekaju da ih pčelar ponovo pokupi i zasanduči. Procenti šteta iz dana u dan se povećavaju. Već su uveliko premašile šezdeset odsto. Vele na televiziji da su štete milionske, veće od tri stotine miliona maraka. I sigurno jesu. Ako je tako, onda ih je semberskoj ravnici blizu polovine. Takav je svaki omjer u poljoprivredi Republike Srpske kada je u pitanju Semberija, pa zašto tako ne bi bili i kada je riječ o visini šteta.

Namnožil se ovoga ljeta i zmije. Semberski ratari ih se ne boje. To su barske zmije. Love miševe i žabe. Ratari ih ne diraju, ali ni one njih. Naravno, ako ih kojim slučajem ne nagaze. Gmaz se tada brani, jer je ugrožen. Tada jedino ujedaju. Uostalom, u ovakvom ambijentu Semberci su i odrasli. Za njih zmije nisu novina, to je svojstveno svakom ljetu u ovom kraju.

Pored rijeka ovih dana odmara se i veliki broj Semberaca i njihovih gostiju, zaposlenih u Beogradu, Novom Sadu i ostalim gradovima, ali i u inostranstvu.

A sunce nemilosrdno i dalje žeže.

Pa, neka i ovaj zapis bude svjedok ljetnjih prilika ove proste 2017. godine. Ko zna kada će ga i ko, možda za desetinu i više godina, ponovo naći u nekoj arhivi, pa će ga pročitati i pripovijedati kako je ljeta gospodnjeg 2017. bila velika suša. Baš ona za pripovijest.

BN/ Tihomir Nestorović

Komentari / 4

Ostavite komentar
Name

Semberac

15.08.2017 23:41

Sa velikim zadovoljstvom čitam ovaj Tihomirov članak. Lijep je kao i svi ostali njegovi zapisi. Ali eto nema komentara niti pohvala. Ali zato svaki članak o smradovima političarima vrvi od komentara. To znači da smo igubili osjećaj za lijepo i normano. Dragi Tihomire nemoj da te ova činjenica obeshrabri. Podari nam još mnogo lijepih zapisa o Semberiji i Mačvi.

ODGOVORITE
Name

Cirih

15.08.2017 23:42

Baćo hvala ti za ove lijepe zapise o našim krajevima i ljudima. Samo tako nastavi.

ODGOVORITE
Name

Romanija

16.08.2017 11:16

Ko ti je taj baćo?

Name

16.08.2017 15:50

Pa zar neznas?