Specijalizacija uz partijsku knjižicu

“Nakon što je konkurs ponovljen drugi put, obavljeni intervjui su bili javni za ostale kandidate. To je tek bilo poražavajuće. Jer šta ko kaže iza zatvorenih vrata može se samo pretpostavljati, ali kada možete vidjeti šta Komisija pita, a šta kandidat odgovara i pri tom dobije maksimalan broj bodova, to tek vrijeđa inteligenciju”, iskren je sagovornik "Buke".

Bosna i Hercegovina 10.08.2017 | 11:59 "OVAJ KONKURS NIJE NAMJEŠTEN!”. Rečenica napisana velikim slovima i sa uzvičnikom na kraju, stajala je ispod konkursa kojim je direktor specijalističke ambulante medicine rada "Medical" u Bijeljini dr Vinko Đurić tragao za specijalizantom iz medicine rada.

Između ostalog je navedeno i:  “Nema nikakve partijske, a ni rodbinske veze. Privatnik sam i jedino što želim jeste da se neko prijavi na konkurs i ispuni potrebne uslove kako bi završio specijalizaciju iz medicine rada i nastavio da radi u našoj ordinaciji".

Na ovakvu formulaciju, Đurić je bio primoran jer je isti konkurs raspisao i godinu dana ranije, ali se na njega niko nije prijavio. A niko se nije javio ni na ovaj. 

"Razlog ovakvog oglasa je prije svega bio da specijalizaciju dobije neko ko to zaslužuje svojim rezultatima ostvarenim tokom studija ili, eventualno, nekog staža. Nažalost ljudi ovakvim konkursima ljudi ne vjeruju, jer misle da je to već unaprijed namjenjeno nekom iz moje uže ili šire, što se potvrdilo i ovaj put", iskren je doktor.



I možda upravo ovaj oglas na najbolji mogući način oslikava kako se dolazi do specijalizacija u BiH - preko rodbine, prijatelja, poznanstava ili pak stranačkom linijom. Tome posebno doprinosi nepostojanje jasnih kriterijuma prilikom odabira kandidata, što je slučaj u Republici Srpskoj, i što izbor specijalizanata u pravilu zavisi  od dvije-tri osobe, u oba entiteta.

O tome svjedoči i iskustvo sagovornika prilikom prijave na konkurs za dodjelu osnovnih specijalizacija u jednoj od bolnica u FBiH (imena nisu objavljena kako bi osoba izbjegla probleme jer se ponovo javlja na konkurs u ovoj bolnici), piše Buka.

Kaže da je ova oblast dosta haotična, iako na nivou FBiH postoji Pravilnik o kriterijima za prijem specijalizanata u kojem su jasno definisani kriteriji i sistem bodovanja budućih specijalizanata.

Problem leži u činjenici što se Pravilnikom daje  relativno malo bodova na objektivne kriterije, dok se dosta bodova ostavilo na opšti utisak i intervju. Na taj način, oni koji imaju jako visok prosjek tokom studiranja i sve druge tražene stavke u svojoj biografiji, vrlo lako mogu ostati bez specijalizacije, zbog bodova datih od strane Komisije tokom intervjua.

Tako je bilo i u slučaju ovog sagovornika. Nakon dostavljanja povratne informacije o primljenim kandidatima uvidio je da je imao najveći prosjek ocjena, preko 9.0, i bio jedini  kandidat sa nagradom dekana za najveći prosjek u generaciji na predbolonjskom studiju.

Ocjena koju mu je Komisija dodijelila bila je među minimalnim 5/9, dok je kandidat sa prosjekom ocjena ispod 8.0 dobio 9/9, a kandidat sa prosjekom 8.1 dobio je ocjenu 7/9.  

Da situacija bude još apsurdnija, na intervjuu nije bio prisutan stručni član Komisije sa kojim je naš sagovornik, navodno razgovarao i koji je intervju ocjenio sa 5/9. Odlučio se žaliti, bolnica je konkurs poništila, ali ne zbog izbora, već zbog proceduralnih grešaka. Tako su naveli u rješenju.

I nakon ponovljenog konkursa, primljeni su uglavnom isti kandidati, ali je tokom ovog mjeseca konkurs poništen i po treći put.

“Nakon što je konkurs ponovljen drugi put, obavljeni intervjui su bili javni za ostale kandidate. To je tek bilo poražavajuće. Jer šta ko kaže iza zatvorenih vrata može se samo pretpostavljati, ali kada možete vidjeti šta Komisija pita, a šta kandidat odgovara i pri tom dobije maksimalan broj bodova, to tek vrijeđaju inteligenciju”, iskren je sagovornik, koji dodaje da sve ovo jasno pokazuje da se u BiH ne cijeni rad, trud, školovanje i ulaganje u sebe. Cijene se samo podobni ili oni sa jakim rodbinskim vezama.



U Republici Srpskoj situacija je čak i lošija jer ovdje ne postoji jedinstveni Pravilnik u kome su jasno definisani kriteriji i sistem bodovanja budućih specijalizanata. Svaka zdravstvena ustanova ima svoj Pravilnik.

“JZU Bolnica Gradiška ima svoj Pravilnik o obrazovanju, stručnom usavršavanju i specijalizaciji radnika kojim su definisani kriteriji i sistem bodovanja budućih specijalizanata. Komisija vrši izbor kandidata na osnovu ovog Pravilnika”, rekao nam je Nikola Stepanović, dipl.pravnik u ovoj bolnici.

Slično su rekli i u Kliničkom Centru RS - izbor kandidata prepušten je poslodavcu. U najvećoj zdravstvenoj ustanovi u RS saznali smo i uslove i sistem bodovanja koji se prolazi na putu do specijalizacije.

Pored opštih uslova propisanih zakonom, u uslovima konkursa je definisano da ljekari moraju da imaju završen medicinski fakultet, studijski program medicina, položen stručni ispit, da poznaju strani jezik i da se vode kao nezaposleno lice u evidenciji Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske.

 Prilikom izbora kandidata, bodovanje uspjeha tokom studiranja vrši se tako da se prosjek ocjena pomnoži sa 15, dok se za završavanje studija u roku (šest akademskih godina) kadidatu daje maksimalnih 100 bodova. Ukoliko je ljekar tokom studiranja izgubio jednu godinu dobija 60 poena, za dvije godine 40 poena, a ukoliko je od početka pa do završetka studija proteklo više od 8 akademskih godina, kandidatu se dodjeljuje 10 bodova.

Buka je pokušala da sazna na koji način se  boduju stavke koje nisu mjerljive, poput opšteg utiska i intervjua. Međutim, na pitanje da li Komisija za izbor ima diskreciono pravo da između svih prijavljenih kandidata, izabere i one sa minimalnim brojem bodova, odgovor je izostao.

U Ministarstvu zdravlja Republike Srpske ne vide ništa sporno što ne postoji jedinstven Pravilnik i što od podnošenja prijave na konkurs, do imenovanja komisije za polaganje specijalističkog i subspecijalističkog ispita, pa sve do kontrole postupka polaganja stručnog ispita, ne prati i ne kontroliše niko.

Kažu da je njihova nadležnost donošenje ukupnog godišnjeg plana specijalizacija i subspecilizacija i tu se njihov posao završava. Sve ostalo je na zdravstvenim ustanovama, odnosno ljudima koji ih vode.

I Miodrag Femić, predsednik Strukovnog sindikata doktora medicine Republike Srpske ističe da  sve što je potrebno kod nas da bi se dobila specijalizacija jeste bilo kakva veza sa trenutnim rukovodstvom zdravstvene ustanove ili sa njihovom užom ili širom familijom. Ko ima bolju vezu, taj  i dobija. Nažalost, rijetko ko se žali, jer misle da će tek tada ostati bez specijalizacije.



“Sve što treba naše zdravstvo, poput adekvatnih zakona i pravilnika, toga nema. Zašto?  Jer kada bi postojala jasna pravila, ona bi se koliko-toliko morala poštovati. Ovako dobijate sav mogući prostor da zapošljavate koga želite, pa makar to bio i kandidat sa najmanje bodova ili još gore kandidat koji ne ispunjava ni minimum kriterija. I to se, nažalost, dešava i dešavaće se”, istakao je Femić.

Podaci  zdravstvenih ustanova u Republici Srpskoj takođe potvrđuju da žalbi nema. Tako u bolnici Gradiška do sada nisu imali ni jednu žalbu, a rijetke su i u UKCRS. “Prošle godine nismo imali ni jednu žalbu, a one su i ranijih godina bile izuzetno rijetke”, rekli su u UKCRS, dodajući da se svi prigovori ili žalbe na konkursnu proceduru podnose generalnom direktoru Univerzitetskog kliničkog centra Srpske, nadležnom sudu ili policiji.

I dok se o sumnjivim dodjelama specijalizacija priča po kuloarima i dok se gotovo svaki ljekar ili susreo sa ovom nepravdom ili poznaje one koji su je doživjeli, tek rijetki su odlučili potražiti pomoć nadležnih institucija. Tako su se MUP-u RS-a obratila tek dva lica.

Lice inicijala J.G. je 07.12.2015. godine prijavilo niz nepravilnosti u finansijskom poslovanju Doma zdravlje Novo Goražde, kom prilikom je između ostalog, navelo i zahtjev DZ Novo Goražde da se zaključi ugovor o specijalizaciji sa licem inicijala A.F. Ovim ugovorom Dom zdravlja je oštećen za 31.740,86 KM, jer lice A.F nije steklo zvanje specijaliste kako se ugovorom obavezalo, a nije vratilo navedeni iznos. Cjelokupan predmet je proslijeđen na postupanje u PU Istočno Sarajevo. 

Druga prijava je zaprimljena od strane policijskih službenika Policijske uprave Doboj, gdje je lice inicijala S.P. prijavilo nepravilnost prilikom raspisivanja konkursa za specijalizaciju od strane JZU Bolnica „Sv Apostol Luka“, te da su u procesu selekcije izabrani lošiji kandidati. S obzirom da je raspisani konkurs za specijalizaciju u međuvremenu poništen, kao što je lice S.P. u svojoj prijavi zahtijevalo, isto je povuklo podnesenu prijavu.

Buka