"Kosovo ne može biti dio Srbije"

Još od vremena Slobodana Miloševića srpski političari su znali da Kosovo ne može biti dio Srbije, piše zagrebački "Jutarnji list".

Srbija 02.08.2017 | 20:56 Kako navode, srpski političari su zato stalno radili na realizaciji "rezervne varijante" - podjeli Kosova.

U analizi koju je za zagrebački "Jutarnji list" uradio dopisnik tog lista i prištinske Koha ditore iz Brisela Augustin Paljokaj konstatuje se da zvanični Beograd smatra da status Kosova nije riješen i da se mora konačno riješiti, što je, kaže autor, pogrešno.

"Kosovo ima status i Kosovo je država", bez obzira na nefunkcionalnost, "te visok nivo povezanosti korupcije i organizovanog kriminala sa političkim strukturama". 

Autor analize smatra da Srbija može održati unutrašnji dijalog o tome kako vidi odnose s Kosovom, ali ne - "kakva Kosovo treba da bude i treba li uopšte da bude država". 

Takođe, Paljokaj smatra da se u Srbiji ne može razgovarati o, kako kaže, granicama Kosova, osim ako se ne želi novi haos, pa i sukobi u cijelom regionu. 

On tvrdi da bi Srbija teško dobila podršku međunarodne zajednice za podjelu Kosova, kako je predložio Ivica Dačić, premda bi, možda, kako kaže, među Albancima našli sagovornike o tome, koristeći se ucjenama i blokirajući svaki mogući napredak. 

Ipak, analizira i efekte realizacije te opcije, pa navodi da bi međunarodna zajednica, ako bi prihvatila tu ideju, odustala od prvog načela na koje se pozivala pri traženju rješenja za status Kosova - da podjela Kosova nije dozvoljena, kao ni mogućnost spajanja Kosova s nekom drugom državom ili dijelom teritorija neke druge države, što je navedeno u dokumentu koji je svojevremeno predložio Marti Ahtisari. 

Podjelom Kosova otvorila bi se Pandorina kutija u regionu, tvrdi autor, i postavlja pitanje - ko bi onda mogao zadržati Republiku Srpsku u BiH, Albance u Makedoniji i Crnoj Gori, Hrvate u BiH? 

Šta bi bilo sa Srbima koji bi ostali na Kosovu (a takvih je više južno, nego sjeverno od rijeke Ibar), navodi analitičar Jutarnjeg i dodaje:

"Šta bi bilo s pravoslavnim crkvama na Kosovu, od kojih većina ne bi bila u zamišljenom Dačićevom dijelu Kosova, koji bi pripao Srbiji". 

Najzad pitanje koje se postavlja u analizi je i ko bi imao pravo onda da traži od Kosova da pristane na ono na šta je pristao prema sadašnjem Ustavu, na poseban status tih vjerskih objekata i na to da su oni dio Srpske pravoslavne crkve sa sjedištem u Beogradu. 

"Jutarnji" dalje ističe i "da danas nisu problem odnosi između naroda", kako to, kako se navodi, govore predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i Dačić, nego odnos Srbije prema Kosovu. 

"Da nije u pitanju spor oko statusa Kosova, odnosi između Albanaca i Srba ne bi bili ništa lošiji ili bolji nego između Srba i Bošnjaka, Hrvata i Srba. Na Kosovu već duže nema ozbiljnih etnički motivisanih incidenata." 

"Kad bi zavisilo od ljudi, i kad se politika ne bi umiješala, normalizacija bi se dogodila odavno. A ideje o podjeli samo će dodatno pogoršati situaciju, i to ne samo na Kosovu, nego i šire", zaključuje Paljokaj u analizi za "Jutarnji list".

Izvor: Tanjug