Migracije postale realnost

Saša Aćić, direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske, rekao je da se odlazak ljudi vrlo teško može zaustaviti i da su migracije postale realnost regiona. On kaže da su korijeni tih problema jako duboki i traju decenijama unazad, tako da su i mjere koje bi djelimično zaustavile te trendove dugoročnog karaktera i traže aktiviranje i odgovornost cjelokupne zajednice.

Republika Srpska 31.07.2017 | 08:37 "Migracije i loš prirodni priraštaj nisu jedini problemi vezani za smanjenje ponude radne snage. Značajan procenat nezaposlenih su nekvalifikovana lica, što bitno snižava kvalitet ponude. Pored toga, značajan broj lica na evidenciji se nalazi u sivoj zoni", rekao je Aćić u intervjuu za "Nezavisne". 

Naglasio je  i to da su neka područja u Republici Srpskoj u demografskom smislu prešla donju granicu ispod koje nema povratka.

"Analiza je konstatovala zabrinjavajuće demografske trendove sa značajnim efektima na tržište rada. Pad broja radno sposobnog stanovništva i lica do 15 godina starosti su ključni problemi koji, uz migraciju radne snage prema EU, značajno smanjuju aktivnu ponudu radne snage. Takvo stanje bitno smanjuje razvojne šanse poslodavaca, ali i lokalnih zajednica na kojima djeluju", upozorava Aćić.

Naglašava da su migracije postale realnost regiona.

"EU je ogromno tržište rada koje naprosto isisava radnu snagu sa prostora Balkana. Ono što je loše po nas jeste da migriraju mladi ljudi u reproduktivnoj dobi. Korijeni ovih problema su veoma duboki i traju nekoliko decenija unazad. Svi zajedno moramo prvo prepoznati glavne motive i probleme vezane za nizak nivo prirodnog priraštaja i migracija. Mjere za zaustavljanje ovih trendova su dugoročnog karaktera i traže aktiviranje i odgovornost cjelokupne zajednice", kaže Aćić.

Šta je ono što vlast, država i društvo mogu uraditi kako bi se ublažile posljedice odlaska i smanjenja broja aktivnog stanovništva, on kaže da su rješenja za ovu problematiku složena, dugotrajna i zahtijevaju napor i odricanje cjelokupne zajednice.

"Rast životnog standarda građana je jedna od ključnih pretpostavki, a da bi se to i desilo nužan je rast plata. Prostor za povećanje plata se može tražiti u rastu produktivnosti i smanjenju oporezivanja rada. Ovdje je nužno ukazati i na upitan tehnološki nivo naših kompanija, koji ne garantuje kratkoročno i dugoročno značajniji rast plata. Ekonomski razlozi jesu značajni, ali nisu jedini uzrok ovog stanja", kazao je Aćić.

Po njemu poslodavci žele kao odgovoran partner otvoriti dijalog sa institucijama i dati doprinos prevazilaženju stanja.

"Izvjesno je da ovi trendovi ukazuju i na potrebu redefinisanja sistema socijalne zaštite, poreske, obrazovne politike i drugih", kazao je Aćić.

(BN)