Studenti u Banjaluci taoci SNSD-a

Studenti su uvijek bili nosioci društvenih promjena, a često i snaga od koje strepi svaka vlast. Ali, u Republici Srpskoj, vlast ne mora da strepi od ove populacije jer su studenti, takođe, dio strukture koja tjera njihove drugare iz ove zemlje. Nonšalantno ćuteći i praveći se da sa tim nemaju ništa, studentski predstavnici amortizuju bilo kakav oblik nezadovoljstva i u startu sprječavaju bilo kakav oblik pobune.

Republika Srpska 29.07.2017 | 14:52 Krenimo redom:

Studentski Parlament Univerziteta u Banjoj Luci, odavno je utvrđenje SNSD-a, odnosno njegove omladinske selekcije MSD-a, koja regrutuje pojedince sa svih fakulteta, a koji su već njeni članovi i ubacuje ih u studentski izborni proces. Na taj način osvajaju mandate i upravljaju ovim najjačim studentskim tijelom Univerziteta u Banjoj Luci.

Posebno je zanimljiv tzv. „Gradiški klan“, koji je predvođen Ratkom Savićem, trenutnim predsjednikom Unije studenata Republike Srpske i mozgom čitave operacije. „Klanu“ pripada i predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta u Banjoj Luci Željko Sladojević, kao i generalni sekretar Parlamenta Marija Puljarević (sve troje su iz Gradiške i članovi SNSD-a, odnosno MSD-a). Takođe, potpredsjednik Studentskog parlamenta je i Miloš Kovačević, uvaženi član MSD-a Banja Luka.



Ratko Savić je bio sekretar i gradiškog MSD-a, potom istaknuti član pokreta Pozitivna Srpska, koja je izuzetno bliska sa Kabinetom predsjednika Republike, da bi kasnije postao sekretar Unije studenata Republike Srpske, čiji je sada i predsjednik.



Željko Sladojević je nekadašnji istaknuti član MSD-a Gradiška i često se pojavljuje na njihovim sastancima, a isto važi i za sekretaricu Parlamenta Mariju Puljarević, čime su im ove funkcije došle kao nagrada za aktivan stranački rad. Znamo, takođe, da Studentski parlament raspolaže značajnim finansijskim sredstvima, te da vlast finansira ova tijela različitim (nagradnim) projektima.

Otvoreno učešće u kampanjama SNSD-a nisu krili ni ostali članovi Studentskog parlamenta, prije svega mislimo na predstavnike sa Mašinskog fakulteta, Fakulteta političkih nauka, Filološkog fakulteta i drugih. Iz džepa im, redovno, viri crvena stranačka legitimacija.



Ne znamo zbog čega ostali studenti ćute, niti zašto im se ne suprotstavljaju, ali ono što je sigurno jeste da je u pitanju jedna vrsta okupacije od strane vladajuće stranke. Iz svega navedenog, opravdano postavljamo pitanja:

Šta navedeni studentski predstavnici mogu da promijene, kada svojim političkim angažmanom podržavaju ono protiv čega se, navodno, bore?
Kako će se pobuniti protiv sebe i svojih stranačkih šefova?
U čijem interesu oni zaista rade?

Najljepše je kad impresionirate predsjednika,
kako sad, tako i 2014. godine (u istrajnosti je ključ).



Naravno, ovo su retorička pitanja. Realna slika je zastrašujuća. Banjalučki Univerzitet upisuje sve manje ljudi, mladi odlaze iz zemlje jer im diploma i reference više ne predstavljaju način da dođu do zaposlenja, usljed masovnog stranačkog nepotizma. Fakultete upisuje ko i kako hoće, ali i završava. Prakse nema ili je zastarjela, plagijati se otkrivaju samo u slučaju nepodobnih... Lista se nastavlja.

Da li ste čuli da su predstavnici studenata u Srpskoj zaista raspravljali o nekim od ovih pitanja, jasno navodeći krivce i ukazujući na suštinu problema?

Mi nismo.

restartsrpska.org