"Kaznili" platom od 4.000 maraka

Odlukom Prvostepene disciplinske komisije Visokog sudskog i tužilačkog vijeća (VSTV) BiH, Goran Salihović je zbog niza zloupotreba svog položaja i ovlaštenja smijenjen sa funkcije glavnog tužioca Tužilaštva BiH, i od sada će u toj instituciji raditi kao "obični" tužilac.

Bosna i Hercegovina 27.07.2017 | 10:49 Disciplinski postupak koji je posljednjih mjeseci vođen protiv Salihovića razotkrio je flagrantno kršenje etike glavnog državnog tužioca. 

U tužbi je, između ostalog, navedeno da je Salihović propustio da traži svoje izuzeće u predmetima kada je postojao sukob interesa, da se upustio u neprimjerene kontakte sa sudijom ili strankama u postupku, omogućio vršenje dužnosti tužioca osobama koje za to nisu zakonom ovlaštene, miješao se u postupanje sudije ili tužioca...

Među prekršajima je navedeno i namjerno davanje lažne ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Visokog sudskog i tužilačkog vijeća.

Salihović je svojim ponašanjem, kako se navodi, doveo u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet Državnog tužilaštva.

Uprkos tome što je Prvostepena disciplinska komisija dijelom potvrdila da je Salihović počinio ove, izuzetno ozbiljne prekršaje, to, ipak, nije bilo dovoljno da se Goranu Salihoviću uruči otkaz. Umjesto toga, Salihović će nastaviti raditi u Tužilaštvu BiH i za to će, kao i drugi državni tužioci, primati platu u iznosu od oko 4.000 KM mjesečno.

Slučaj Gorana Salihovića gotovo je identičan onome njegovog prethodnika, bivšeg glavnog državnog tužioca Milorada Barašina.

Za glavnog tužioca Tužilaštva BiH Barašin je imenovan 2009. godine i na toj funkciji je proveo nepune dvije godine prije nego što je smijenjen odlukom VSTV-a, i to zbog "neprimjerenih kontakata" sa pripadnicima kriminalnog miljea.



Barašinova smjena uslijedila je nakon objave videosnimka koji je dospio u medije, a na kojem se vidi kako glavni državni tužilac u jednom ugostiteljskom objektu opušteno ćaska sa Slobodanom Tešićem, poznatim međunarodnim trgovcem oružjem.

Kao i Salihović, Barašin je "kažnjen" premještajem na mjesto tužioca u Posebni odjel za ratne zločine, gdje i danas radi. Trenutno je tužilac u predmetu koji se vodi protiv Slobodana Karagića za ratne zločine na području Doboja.

Prema nezvaničnim informacijama, odluka VSTV-a o blagom ukoru Barašina i njegovom premještaju na drugo radno mjesto donesena je nakon što je Barašin pokajnički priznao da je pogriješio kada se sastao sa Slobodanom Tešićem i njegovim bosanskim partnerom Draganom Kapetinom.

Tokom disciplinskog postupka, međutim, nije dokazano da je Barašin pomagao trgovcima oružjem, da je ostvario materijalnu korist ili utjecao na istragu koja je u Tužilaštvu BiH, zbog sumnjivih milionskih transfera novca na Tešićevim bankovnim računima u Sarajevu, otvorena još 2010. godine.

Interesantno je da su i u disciplinskom postupku protiv Salihovića, jednako kao i u slučaju Barašin, navodi disciplinskog tužioca samo polovično uvaženi. Naime, Salihovićeva odgovornost utvrđena je u dijelu koji se odnosi na "bilo kakvo drugo ponašanje koje predstavlja ozbiljno kršenje službene dužnosti ili dovodi u pitanje povjerenje javnosti u nepristrasnost i kredibilitet Tužilaštva", te "namjerno davanje lažne, obmanjive ili nedovoljne informacije u vezi s prijavama za radno mjesto, disciplinskim stvarima, pitanjima unapređenja i napredovanja u službi ili bilo kojim drugim pitanjima koja su u nadležnosti Vijeća".

S druge strane, odbijena je tužba protiv njega vezana za disciplinske prekršaje „omogućavanje vršenja dužnosti tužioca osobama koje na to nisu zakonom ovlaštene" i "miješanje u postupanje sudije ili tužioca s namjerom opstruiranja ili potcjenjivanja njihovih aktivnosti".

Otkako je premješten u Posebno odjeljenje za ratne zločine, nekadašnji glavni tužilac Barašin stigao je napredovati i u akademskoj karijeri - prošle godine je na prestižnom Panevropskom univerzitetu „Aperion“ u Banjoj Luci odbranio doktorsku disertaciju na temu "Krivična djela primanja i davanja mita, krivično-pravni i kriminalistički aspekt". Njegove kolege su po hodnicima Tužilaštva šaputale da ako iko zna znanje o pomenutoj temi, onda je to Barašin...

Inače, u vrijeme dok je bio glavni tužilac, Barašin je mjesečno zarađivao blizu 7.000 KM. Neznatno manju platu imao je njegov nasljednik Goran Salihović, koji je na poziciju glavnog tužioca imenovan uprkos činjenici da u svojoj karijeri nje podigao niti jednu optužnicu.

Prema podacima Poreske uprave Federacije BiH objavljenim krajem 2013. godine, Salihović je primao platu u iznosu od 5.648 KM. Na platu je imao pravo i dok je bio suspendovan, odnosno dok je protiv njega trajala istraga.

Iako su njihove plate "poslovna tajna", nezvanično, tužioci Tužilaštva BiH zarađuju u prosjeku oko 4.000 KM mjesečno. Na istom platnom spisku ubuduće će biti i Goran Salihović, koji će se morati pomiriti sa nešto skromnijim primanjima od onih koja je imao kao glavni tužilac.

Naravno, ukoliko Drugostepena disciplinska komisija VSTV-a BiH ne odluči drugačije, iako bi to bilo pravo iznenađenje.

Izvor: Faktor.ba