Banka potražuje stotinu miliona

Kreditni portfolio „Banke Srpske“ u stečaju veoma je loš, a određen broj korisnika kredita su preduzeća koja su u stečaju, ne rade ili se čak ne nalaze na adresi na kojoj su prijavljena te imaju nekvalitetna i nenaplativa obezbjeđenja. Samo od tih firmi, od kojih se dio nalazi na off shore zonama, banka potražuje skoro stotinu miliona KM, rekla je danas na nastavku ročista stečajna upravnica Mirjana Golić.

Republika Srpska 07.07.2017 | 17:38
Banka potražuje stotinu miliona
Na maratonskom nastavku ispitnog i izvještajnog ročišta „Banke Srpske“ u stečaju, koje je danas trajalo skoro šest sati, Golićeva je rekla da su iz nekadašnje Balakan Investment banke, čiji je Banka Srpske nasljednik, iz RS izneseni milioni KM putem kredita koji su odobravani firmama na off – shore destinacijama bez ikakvog obezbjeđenja.

Među tim firmama su Korelita UAB Litvanija čije obaveze iznose 9,8 miliona KM, Incompleks LLC Djevičanska ostrva 7,3 miliona, Ensco 165 LIMITED iz Škotske sa 5,4 miliona KM, a tu je i još nekoliko firmi sa Djevičanskih ostrva. Ukupne obaveze ovih firmi iznose 34,7 miliona KM od čega je većina dospjela na naplatu.

Takvi krediti odobreni su i firmama sa sjedištem u RS, a među njima su „Balkanika“ Banjaluka čije obaveze prema banci iznose 16,7 miliona, „Inerga“ Bihać 14,67 miliona, „Kapitalalni projekti“ Banjaluka 13,9 miliona, „Kvasko“ Banjaluka 13,9 miliona. Ukupne obaveze ovih firmi iznose 59,3 miliona KM i skoro sve su dospjele na naplatu.

Sve ovo je, kako je Golićeva navela u izvještaju o ekonomsko-finansijskom položaju „Banke Srpske“, koji je u posjedu CAPITAL-a, uticalo na osnovni kapital koji je negativan i iznosi -84 miliona KM.

Ona je istakla da obaveze banke iznose 177,5 miliona KM, a imovina svega 95 miliona KM.

Ukupna potraživanja Banke Srpske od klijenata po aktivnim kreditnim partijamnam iznose 244,6 miliona KM, od kojih je 165,5 dospjelo na naplatu, dok 79 miliona KM kredita dospijeva na naplatu do 2035. godine.

Na dan  otvaranja stečaja banka na računima imala 17,7 miliona KM, u blagajni 4.468 KM, dok je u trezoru bilo 919 KM, u evrima koji su oštećeni pa je upitna i njihova zamjena.

Golićeva je danas predložila da da se klijentima koji uredno izmiruju obaveze da rok od šest mjeseci da izmire svoje obaveze s obzirom na to da danom otvaranja stečaja na naplatu dospijevaju svi krediti.

U izvještaju je navedeno i da se uredno servisira samo 16,4 odsto portfolia, tako da je kvalitetna aktiva raspoloživa za unovčenje samo 46,3 miliona KM.

Golićeva je rekla da je i danas bilo zamjerki na njene prijedloge, ali da niko od povjerilaca nije ponudio drugo rješenje.



Kada je u pitanju izvještaj koji je podnijela, rekla je da je njime samo potvrđen izvještaj Agencije za bankarstvo koja je konstatovala da je stanje loše.

„Osnovni razlog je što su krediti u periodu dok su Litvanci bili vlasnici banke odobravani ad hoc povezanim licima, koja čak nisu imala ni adrese. Kupovane su HOV od stranaca koje nisu bile verifikovane tako da su to sada beznačajni  papiri, a firme se nalaze na Sejšelima, Djevičanskim ostrvima, Panami… Nerezidentima je dat veliki iznos, ali isto tako i rezidentima koji su bili prijavljeni na adresi na kojoj se banka nalazi. O tome je tužilaštvo upoznato“, kazala je Golićeva.

Ona je rekla da banka već ima dobar dio novca za isplatu drugog, trećeg i četvrtog isplatnog reda, nakon kojeg bi se trebalo raditi na obezbjeđenju novca za isplatu povjerilaca koji se nalaze u petom isplatnom redu, a koji nisu imali uticaj na poslovanje banke. Tek nakon njih na isplatu će doći Vlada RS, javna i državana preduzeća koji se nalaze u petom isplatnom suspendovanom redu i imaju status povezanog lica sa bankom.

„Jedan od prijedloga je da Vlada i vladine institucije preuzmu kvalitetan portfolio koji iznosi oko 46 miliona, jer bi prodajom portfolia bankama morali da platimo PDV, što je nepovoljnije“,istakla je ona.

Prije izvještajnog, jutros je završeno ispitno ročište na kojem su ispitanje prijave potraživanja koje su naknadno stigle.

Zamjerke na rad stečajne upravnice i danas je imao predstavnika Agencije za osiguranje depozita BiH Perica Rajčević koji je rekao da je pojedine povjerioce stavila u povlašten položaj.

Novi nastavak ročišta zakazan je za 14. septembar.

Izvor: Capital.ba

Komentari / 2

Ostavite komentar
Name

Zasto

07.07.2017 16:13

Zasto ne bismo tuzili Litvaniju za naknadu stete a Borisa Zdravku i ekipu koja bila uprava pohapsili zajedno sa Tegeltijom .

ODGOVORITE
Name

Don Kihot

07.07.2017 16:47

Прање пара јер ; Офшор компанија је предузеће основано у иностранству које пружа пословне и економске предности у односу на локално предузеће. Офшор компанија је за некога у Србији једно посебно предузеће основано рецимо у Панами, Белизеу или чак и Великој Британији које не плаћа порезе на добит ван своје матичне државе. Офшор компаније имају карактеристике да зависно од њихове области деловања, не морају да плате порезе на остварену добит, нити је потребно предавати финансијске извештаје. Уједно се власницима и директорима таквих фирми нуди максимална приватност јер њихова имена не морају бити јавно уписана у судски регистар. Иако се све офшор компаније разликују у извесној мери зависно од корпоративних закона у релевантној јурисдикцији, све офшор компаније имају тенденцију да уживају одређене основне карактеристике: • Не подлежу опорезивању у њиховој матичној држави • Корпоративни режим је дизајниран тако да промовише пословну флексибилност • Регулисање корпоративних активности ће бити лакше него у развијеној земљи.[2] Одсуство опорезивања или прописа у матичној држави су наравно изузети од релевантне компаније из пореза или прописа у иностранству.

ODGOVORITE