Zdravice - tema za diplomski

Nije baš rijetkost da djevojka nazdravlja na svečanostima, ali je zanimljivost da student prava piše diplomski rad na temu –zdravica.

Republika Srpska 20.05.2017 | 10:30 Dragana Stojanović iz Višegrada odlučila se da diplomira, i to je uspjela čistom desetkom, na ovu temu.

"Od malih nogu sam živjela sa zdravicama, slušala mog oca dok ih uči i govori, on je jedne godine bio i pobjednik zdravičara na Saboru trubača u Guči, i kad se birao seminarski, a kasnije diplomski rad, sinula mi je ideja da pišem o zdravicama", priča Stojanovićeva za BN televiziju.

Pisanje rada nije išlo glatko jer je rijetka literatura iz ove oblasti, ali upornim istraživanjem ova djevojka je uspjela da napiše diplomski i dobije sve pohvale svog mentora i profesora.

"Zdravice su besjede koje se drže uz čašu vina ili nekog drugog pića za vrijeme svečanih ručkova ili večera na slavama, svadbama, krštenjima, porodničnim skupovima i sličnim prigodama kada se okuplja veći broj gostiju", objašnjava Stojanovićeva.

Definicija za zdravičara je da je to onaj koji drži zdravicu biranim riječima kad poželi sreću, dug život i blagostanje domaćinu, slavljeniku i onim u čiju čast se veselje održava.

"Zdravica ili napijalica, kako se još kaže, može biti božićna, svadbarska, slavska, govori se i u drugim prilikama, može imati i šaljiv karakter, ali se izgovarati na daćama i sahranama", dodaje Stojanovićeva, trenutno diplomirani pravnik bez posla.



Zdravica je vrlo značajna i u diplomatskom svijetu i tada je gest uvažavanja i počasti ličnosti ili organizaciji prije i tokom objeda. Šampanjac je najpopularnije piće uz zdravice, ali se može služiti i svako drugo vino.

"Prilikom nazdravljanja u toku ručka ili večere domaćin prvo pozdravlja svog gosta zdravicoma zatim joj daje politički karakter, na kraju opet pozdrav gostu i njegovoj supruzii , ako je prisutna“, kaže Stojanovićeva za BN televiziju objašnjavajući da je istorija nazdravljanja veoma duga.

Ona kaže da je istražila da se zdravica držala i na Atilinom dvoru, u Velikoj Britaniji se nazdravlja sa uz riječ "toast" uz umakanje pačeta prepečenog hljeba u vino ili pivo, a u Rusiji je nezamisliva bez boce votke.

"Švedska tradiciju zdravica vuče iz vremena Vikinga kada se zdravilo iz pune lobanje pićem svojih protivnika, a Nijemci imaju različite zdravice i za vino i pivo, dok u Kini domaćin čini prvu zdravicu govoreći 'genbei' što znači 'od dna prema gore', ističe Stojanovićeva.

Kao i njen otac jedan od najpoznatijih srpskih zdravičara Dragoljub Stojanović, Dragana zna dosta zdravica napamet.

"Dižem ovu zdravicu, u ime Svetog duha, za Svete Trojice i Bogorodice, da spasi ovaj narod od teških muka i tuđe stolice..." odrecitovala je Dragana jedan dio često govorene zdravice u raznim svečarskim prilikama.

BN televizija (R.T.)