Neće biti trešanja, malina, grožđa…

Snijeg, mraz i niske temperature koji su se periodično smjenjivali u danima krajem prošle sedmice , doveli su do situacije da voćari i poljoprivrednici u BiH imaju jednu od najgorih sezona u posljednjih deset godina.  

Bosna i Hercegovina 03.05.2017 | 08:13 Štete se još zbrajaju, a kao posljedica se očekuje značajno umanjen prinos i kvalitet proizvoda, ali i povećanje cijena kako poljoprivrednih proizvoda tako i svih drugih koji su u vezi s njima. Niske temperature su najviše oštetile voće , a posebno rod šljive, trešanje, maline, kruške i breskve.

Proizvođači kažu da će trebati nekoliko godina da se voćnjaci oporave i donose rod na nivou prethodnih sezona.

Što se tiče kukuruza koji se u Srpskoj gaji na oko 142.000 hektara i čini oko 80 posto poljoprivrede Republike Srpske još uvijek je nepoznato u kojoj je mjeri nastradao.

Ipak jedno je sigurno poljoprivrednici će i ove godine tražiti podsticaje i nadoknadu štete, iako im je već svima jasno da država nema, ni mehanizme, ni novac, kako bi zaštitili domaću proizvodnju.

Nema novca

Predsjednik Udruženja voćara Republike Srpske Dragoja Dojčinović kaže da su štete na voću znatno veće nego ranijih godina jer su niske temperature zahvatile veću teritoriju. 

"Štete se još uvijek zbrajaju, ali već se zna da je riječ o milionskim iznosima. Prošle godine su štete iznosile 25 miliona, a sada će biti dobro ako ne pređu 50 miliona maraka. Najgore su prošli voćnjaci u Potkozarju, gdje su zasadi kruške nastradali preko 80 posto, dok je šljiva, breskva, trešnja nastradala u potpunosti. U Podrinju, Foči i Tesliću najvišu su štetu pretrpjeli malinari, tako da od berbe malina ove godine neće biti ništa“, rekao je Dojčinović. 

Voćari su danas uputili poziv ministru poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Republike Srpske Stevi Mirjaniću i njegovim saradnicima da izađu na teren i da održe zajednički sastanak kako bi vidjeli na koji način pomoći voćarstvu u Republici Srpskoj.

"Sastanak sa ministrom očekujemo već sutra, ali da budem iskren ne očekujemo neku novčanu pomoć, jer i onu za prošlu godinu još uvijek nismo dobili. Ali od razgovora i iznalaska rješenja ne treba bježati. Ono što mogu reći jeste  da ako vlasti ne pronađu rješenja i mehanizme da spasu ono malo voćarske proizvodnje koju Srpska ima, voćarstvo će ovdje potpuno nestati“, ističe Dojčinović.

Pšenica i povrće u Semberiji spašeni

U Semberiji su niske temperature naštetile prvenstveno voću i to šljivi, kajsiji i breskvi. Prema riječima Ljube Maletića, predsjednika Udruženja poljoprivrednika Semberije štete se još uvijek procjenjuju, ali gruba procjena voćara je da ona iznosi  od 35 do 50 posto. S druge strane rod pšenice bi trebao biti u potpunosti spašen, kao i povrće  jer je uglavnom riječ o plasteničkoj proizvodnji.

Vladimir Usorac, predsjednik Udruženja poljoprivrednika i mljekara Republike Srpske kaže da je još uvijek teško procjeniti iznos štete na kukuruzu koji čini oko 80 posto poljoprivrede Republike Srpske.

“Štete u poljoprivredi su uvijek evidentne, kao i činjenica da ih država ne izmiruje. Kako će se sve to odraziti na cijene, zaista je teško predvidjeti jer mi sve uvozimo i pšenicu i meso i mlijeko i voće. Stoga važno je samo da je isto preživjelo u Poljskoj i Njemačkoj, jer mi od njih uvozimo. Nije naše da radimo u poljoprivredi, mi smo pametni ljudi, mi treba da uvozimo, a za nas da rade Mađari, Česi, Nijemci, Poljaci i ostali”, zaključuje Usorac.

U Federaciji traže proglašavanje stanja elementarne nepogode

Ništa bolja situacija nije ni u ostalim dijelovima BiH, a juče se oglasio i Seljački savez FBiH koji je od federalnog premijera Fadila Novalića zatražio da se zbog ogromnih šteta koje su niske temperature, snijeg i mraz nanijele poljoprivrednicima, proglasi stanje elementarne nepogode.

Kako su istakli u Hercegovini ove godine neće biti ni trešanja, ali ni grožđa i vina. Kolike su štete još uvijek je nepoznanica, ali sigurno je da nisu male. 

Kako su naveli u Savezu, poljoprivredna proizvodnja u Federaciji je, i bez ovih nepogoda, već je bila na koljenima, ali ovo je kap koja je prelila čašu i bez pomoći vlasti, teško mogu nadoknaditi uložena sredstva.

Nažalost, poljoprivredna poizvodnja u našoj zemlji je već odavno na koljenima. Situacija je sve lošija iz godine u godinu i sve više poljoprivrednih proizvođača odustaje od ovog posla.

Smatraju da je trenutno u našoj zemlji oko 70 posto površina neiskorišteno, ali da će situacija biti i gora, jer se niko u svijetu poljoprivredom ne može baviti bez državnih poticaja i mjera koje štite domaću proizvodnju.

Izvor: Buka