Olako ignorišu vrsne stručnjake

Iako univerziteti u Republici Srpskoj imaju stručan kadar, ipak ih prilikom izrade važnih projekata od javnog značaja institucije zaobilaze, požalili su se dekani i profesori.

Republika Srpska 25.04.2017 | 11:45
Olako ignorišu vrsne stručnjake
Darko Knežević, dekan Mašinskog fakulteta u Banjaluci, rekao je da ne zna koji su razlozi zašto institucije uporno zaobilaze konsultacije sa stručnim osobljem ovog, ali i drugih fakulteta.

"Ne znam je li razlog inertnost tih institucija, jer im se vjerovatno lakše obratiti nekom drugom. Evo, konkretno za problem banjalučke 'Toplane' tvrdim da niko ne može ponuditi kvalitetnije rješenje od naših domaćih stručnjaka", rekao je Knežević.

Zoran Ćurguz, dekan Saobraćajnog fakulteta u Doboju, rekao je da učešće domaćih akademskih stručnjaka u važnim projektima nije dovoljno zastupljeno, ali da vjeruje da za to postoje i objektivni razlozi. Ističe da se fakulteti zbog zakonskih propisa ne mogu pojavljivati na tenderima niti biti konkuretni firmama, ali da mogu raditi projekte.

"Zakonska regulativa mora biti usaglašena s našim mogućnostima kako bismo se mogli prijavljivati na tendere. Kada je rađen autoput Banjaluka Doboj od nas su tražili da učestvujemo na tenderu, ali mi nismo prošli upravo zbog tih zakonskih regulativa. Mi eventualno možemo raditi projekte. Možemo reći da u tom smislu naš fakultet pomalo ide naprijed, jer radimo na projektima za raskrsnice i kružne tokove u Pelagićevu i Rogatici", naveo je Ćurguz.

Smatra da i profesori moraju biti aktiviji kako bi ponudili poslove koje mogu fakulteti da rade da bi eventualno ušli u neku saradnju sa drugima.

Da se univerzitetski stručnjaci rijetko angažuju u kapitalnim projektima potvrdili su i na Arhitektonskograđevinskogeodetskom fakultetu u Banjaluci.

"Smatram da se rijetko koristi naš kadar s Univerziteta, a pravi ljudi na pravim mjestima mogu učiniti mnogo", poručio je Aleksandar Borković, prodekan za naučnoistraživački rad na AGFu.

Ni na banjalučkom Ekonomskom fakultetu ne mogu se pohvaliti većom saradnjom s institucijama.

"Kod nas se inače više cijene trećerazredni eksperti nego profesori i asistenti na domaćem univerzitetu. Na stručnim okupljanjima su naši kadrovi veoma dominantni, ali ne možemo kriviti javni sektor, možda se ni mi dovoljno ne trudimo. Međutim, nauka i struka nisu estrada ni reklama", rekao je Goran Radivojac, profesor na Ekonomskom fakultetu.

Ističe da se mišljenje univerzitetskih stručnjaka često doživi kao kritika, a kritiku niko ne voli, zbog čega jaz između struke i onih koji donose odluke postaje veći.

"Univerzitet je sigurno najtačnije mjesto na kojem se može porazgovarati s ljudima koji su doboku upućeni u struku, posebno kada su u pitanju oni koji se bave i inovacijom. Na tom planu mogu ponuditi rješenja za sve zainteresovane strane", poručio je Luka Kecman, prorektor za kadrovske i materijalne resurse na Banjalučkom univerzitetu.

Kako ističe, nije dovoljno čvrsta veza između univerziteta i onih koji donose takve odluke, ali postoji određeni napredak.

"Ozbiljno društvo se oslanja na vrhunske institucije tog društva, a univerzitet je, nakon Akademije nauka i umjetnosti RS, vrhunska institucija i za sva pitanja bi trebalo, u najmanju ruku, da budu konsultovani takvi stručnjaci", kazao je Kecaman.

Dodaje da dobar dio ljudi posmatra univerzitet kao mjesto gdje se studenti školuju i gdje se samo odvija nastava, a da za usluge biraju razne agencije, zaobilazeći one koji su proizveli te kadrove.

(Nezavisne novine)

Komentari / 5

Ostavite komentar
Name

Vladan Dragovic

25.04.2017 13:03

Bez imalo zelje i namjere da uvrijedim ljude sa fakulteta u republici srpskoj,ali njihovo znanje je jako jako lose.Naime ja konkretno imam firmu kojoj je potrebna razlicita radna snaga od masinkih inzenjera pa do prevodiaca npr engleskog i njemackog jezika.Radim u republici srpskoj vec desetak godina i jako je los stepen obrazovanja kadrova koji dolaze sa univerziteta u rs.Uglavnom svi inzenjeri su mi iz srbije gdje su tamo pozavrsavali fakultete..Probao sam sa nasim kadrovima bukvalno sam imao ogroman problem,slaba strucnost morali su ici na do-obuku jednom recju katastrofa.Takodje sam sa paljanskog fakulteta uzeo prevodica za engleski jezik,ispostavilo se vrlo lose.Djevojka zavrsila fakultet znanje njenog jezika katastrofalno.Opet sam iz Srbije morao uzeti potreban kadar.Ovo sam napisao ne da bilo koga potcijenim vjerovatno ima izuzetaka ali ja sam imao losa iskustva.Jedan savjet dekanima i profesorima,ako zele cuti,bolje je da napravite malo kadra ali kvalitetnog strucnog obrazovanog, nego proizvodnja nekvalitetnog kvantiteta.

ODGOVORITE
Name

Odlično Vladane

25.04.2017 15:46

U potpunosti se slažem sa Vladanom! Kao prvo stručnjaci se dokazuju u privredi,u praksi.Naš privredni ambijent godinama je ruiniran i loš tako da ne možemo ni za koga reći da je ekonomski stručnjak,mašinski,pravni...ovde samo polikanti i mafija obuku odijelo i nalože novinarima da ih potpišu na ekranu sa "stručnjak"!

Name

inženjer

25.04.2017 21:02

A što ti ne odeš pa ne završiš tehnički fakultet, pa radi u svojoj firmi.

Name

Realno

25.04.2017 19:50

Dolaskom Milorada Dodika na vlast, sve struke su pomnozene nulom a sve su preuzeli nepismenjaci kao sto im je precednik. Jagma je za funkcijama, sto su gluplji to bolje kotiraju. A polja i stale placu za njima.

ODGOVORITE
Name

He he

25.04.2017 21:02

Profesori bi dodatnih primanja.

ODGOVORITE