Praznik zajedništva

Vaskrs, praznik kojim obilježavamo dan Hristovog vaskrsenja, istovremeno je i dan koji okuplja sve članove porodice, kao i zajednice. Prate ga raznovrsni običaji u cijelom svijetu pa tako i kod Srba.

Republika Srpska 16.04.2017 | 00:05 Hrist je osuđen u četvrtak, razapet na krstu u petak, a u nedjelju je vaskrsnuo. Zato se u našem narodu praznuju Veliki petak, onda Velika subota, koja prolazi u tišini crkve, da bi uveče uslijedilo vaskršnje bdijenje.

Da bi hrišćani spremno dočekali Vaskrs, očišćeni od grijeha i mržnje, pripremaju se postom koji traje sedam nedjelja. Post se drži kroz ishranu, ali i duhovno, a za ovaj praznik se pripremamo i učešćem u bogosluženjima. Dva puta sedmično održavaju se liturgije na kojima vjernici mogu da se pričeste.

Samom vaskršnjem slavlju prethodi Velika sedmica, koja se još zove i Strasna sedmica, a najvažniji dani u ovoj sedmici su Veliki četvrtak i Veliki petak. Na Veliki petak je poželjno ništa ne jesti, a ukoliko se jede, post je obavezan.

Za taj dan vezan je najstariji, najraskošniji i najvažniji običaj farbanja i kuvanja jaja, koji se razlikuje od kraja do kraja. Velika subota je dan uoči Vaskrsa u kome se završavaju poslovi neophodni za doček velikog praznika. Domaćice spremaju kuću, ali i razna slatka i slana jela.

Sedmonedjeljni post završava se na Vaskrs i tog dana trpeza je praznična. Ručak tog dana može da bude i skroman, bitno je da se porodica tada okupi, jer zajedničko objedovanje učvršćuje zajednicu. I sam Hristos, kada je s nama ustanovio zajednicu, to je uradio kroz hljeb i vino, odnosno objed.

Odlazak na liturgiju

Na Vaskrs ujutro vjernici odlaze u hramove, prisustvuju liturgiji, a poslije primanja svetog pričešća, idu u svoje domove gdje nastavljaju proslavu praznika. Na svečanoj trpezi centralno mjesto zauzimaju obojena jaja, a ukućani se pozdravljaju sa: "Hristos vaskrse" i "Vaistinu vaskrse".

 Tucanje jajima predstavlja i takmičenje, a pobjednik je onaj čije jaje ostane cijelo. Prvo se jede kuvano jaje pa tek onda ostala jela. Ako tog dana gost dođe u kuću, prvo se daruje jajetom, a zatim hranom pripremljenom za svečani ručak.

U Donjem Podrinju, Semberiji i Majevici jaja se boje na Veliki petak prije izlaska sunca. Na vaskršnje jutro svim ukućanima dijeli se po jedno jaje. Običaj je da se djeca crvenim jajetom trljaju po obrazima kako bi bila zdrava i rumena - kaže istraživač narodnih običaja sa područja Semberije Simo Stankić.

"Čuvarkuća"

Najprepoznatljiviji je običaj darovanja obojenim jajima. Inače, jaje je simbol obnavljanja prirode i života, a vaskršnje crveno znači radost.

Prvo obojeno jaje naziva se čuvarkuća, jer se vjeruje da ono može da štiti kuću i ukućane, a čuva se do narednog Vaskrsa. Zaštitna moć vaskršnjeg jajeta protezala se i na imovinu seljaka, na njihovu kuću, usjeve i stoku. Zbog toga se jaje ponekad zakopavalo u njivu ili vinograd.

Etnolog iz Muzeja Republike Srpske Danijela Đukanović kaže da su po narodnom vjerovanjima i običajima jaja od pamtivijeka predstavljala simbol života i plodnosti. U nekim krajevima postojalo je vjerovanje da će se žena lakše poroditi ako provuče jaje kroz svoju bluzu.

- Tradicija našeg naroda veoma je bogata i izražajna. Bojenje jaja smatra se svetom radnjom i njemu se pristupa sa pobožnošću i čistotom. U našoj patrijarhalnoj kulturi farbanje je obilježeno obrednom normom kojom se određuje dan i ko može da boji jaja.

Najčešće je to stara žena ili mlada djevojka, a prvo jaje se obavezno boji crvenom bojom - kaže Đukanovićeva i dodaje da je crvena boja oduvijek označavala plodnost i napredak.

- Jaja se u Hercegovini, u zavisnosti od mjesta do mjesta, boje na Veliki petak ili na Veliku subotu. Boje se u lukovini i u korijenu biljke broća, kako bi se dobila lijepa tamna, crvena boja.

Ranije su uoči Vaskrsa žene mijesile vaskršnji kolač, što se radilo netaknutom vodom, prvom vodom koja je toga jutra donesena sa bunara u koju bi se potopilo crveno jaje - priča etnolog iz Muzeja Hercegovine u Trebinju Božana Đuzelović i dodaje da ova poslastica treba da bude okruglog oblika, a u sredinu se stavlja crveno jaje sa kojim se kolač peče.

Vjerovanje

Prema narodnim vjerovanjima za Vaskrs treba ustati rano ujutro, a ne treba ići na spavanje prije ponoći. Oni koji odu na spavanje prije znači da će do narednog Vaskrsa biti pospani i lijeni. Ujutro se valja umiti vodom u kojoj je potopljen drijen, zdravac, bosiljak i crveno vaskršnje jaje. Djecu treba dotaći crvenim jajetom - da budu crvena i zdrava tokom godine.

Drugi dan

Narodna vjerovanja za Vaskrs odnose se i na drugi dan ovog praznika. Na drugi dan Vaskrsa, koji se zove Pobusani ponedjeljak, ide se na groblje i na svaki grob se ostavlja po jedno crveno jaje, da bi i preminuli preci uživali u vaskrsenju Isusa Hrista.

Ovaj dan se zove i Vodeni ponedjeljak, jer tada momci i mladi ljudi polivaju vodom djevojke i mlade žene. Na ovaj ponedjeljak treba i ostaviti razbijeno vaskršnje jaje u njivi da njiva bude plodna.

(Glas Srpske)