Otimanje vojne imovine Srpskoj

Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove (RUGIP) dobila je zahtjev da deset lokacija proglašenih perspektivnom vojnom imovinom preknjiži sa Republike Srpske na BiH.

Republika Srpska 31.03.2017 | 15:19 Zahtjev je samoinicijativno poslala bivši pravobranilac BiH Medina Vilić za vrijeme dok je obavljala tu funkciju. U tim slučajevima čak nije donesena ni odluka Suda BiH na koju bi se pozvala, iako RS ni pod tim uslovom ne prihvata da vojna imovina bude uknjižena na BiH jer sud i ne može da se bavi tim pitanjem.

Vršilac dužnosti pravobranioca BiH Mlađen Mandić, koji je naslijedio Vilićevu nakon što je početkom godine otišla u penziju, potvrdio je juče "Glasu Srpske" da je RUGIP-u upućen sporni zahtjev.

''Vilićeva je to uradila bez znanja Kolegijuma Pravobranilaštva BiH i sa njenim zahtjevom nisu bili upoznati ni hrvatski ni srpski član. Njen zahtjev nema nikakvu pravnu snagu. Ja to nikad nisam potpisao'', kaže Mandić.

On je podsjetio da je Pravobranilaštvo BiH moralo da traži od Republike Srpske knjiženje vojne imovine u Han Pijesku na BiH, jer je Sud BiH u tom slučaju donio odluku koja je postala pravosnažna.

''To je moralo biti zatraženo jer je neizvršenje sudske odluke krivično djelo. Ostalih deset zahtjeva nema nikakvu pravnu snagu, jer da bi to bilo upisano, mora se imati izvod iz gruntovnice. To je vjerovatno bila samo neka vrsta obavještenja i to ne obavezuje ni RUGIP, ni RS na knjiženje'', rekao je Mandić.

U RUGIP-u kažu da je samo zahtjev za uknjiženje prava vlasništva nad vojnim objektom "Veliki Žep" u Han Pijesku zasnovan na sudskoj presudi.

''U preostalih deset slučajeva nije donesena sudska presuda, pa je nepoznato zašto nam je Pravobranilaštvo BiH uputilo sporni zahtjev'', kažu u RUGIP-u.

Savjetnik ministra pravde RS Nikola Kovačević kaže da je neshvatljivo da Pravobranilaštvo BiH traži da sva perspektivna vojna imovina na teritoriji Republike Srpske bude uknjižena na BiH bez odluke Suda BiH.

''Tu se radi o teritoriji Republike Srpske, a ne o imovini. BiH nema teritorije jer je ona Dejtonskim sporazumom podijeljena na entitete i distrikt. Republika Srpska na svojoj teritoriji vrši zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Druga je stvar kada neko fizičko ili pravno lice ima pravo da stekne svojinu na imovinu. Kada bi Republika Srpska ustupila BiH svoju teritoriju, to bi značilo da na toj teritoriji Republika Srpska više ne bi imala ni zakonodavnu ni izvršnu ni sudsku vlast - kaže Kovačević.

On navodi primjer vojnog kompleksa na Manjači nadomak Banjaluke čija je teritorija veličine jedne opštine.

''Kad bi to bilo uknjiženo na BiH, ne samo da bi Republika Srpska tu izgubila vlast, nego bi time njena teritorija bila umanjena. Ustavom Republike Srpske je definisano da je teritorija Srpske neotuđiva, nedjeljiva i jedinstvena i to znači da je i Sud BiH donio odluku suprotnu Ustavu Republike Srpske'', kaže Kovačević.

Knjiženje perspektivne nepokretne vojne imovine postavljeno je na ministarskom sastanku u Talinu 2010. godine kao uslov BiH za početak primjene Akcionog plana za članstvo u NATO-u (MAP). Tada je BiH uslovno dodijeljen MAP, uz zahtjev da uknjiži 63 perspektivne nepokretne vojne lokacije kao svoje vlasništvo. Šefovi vodećih političkih stranaka u BiH dogovorili su da će to pitanje biti riješeno u paketu sa ostalom državnom imovinom.

Derogiranje zakona

Nikola Kovačević je naglasio da i visoki predstavnik za BiH Valentin Incko devalvira svoje zakone pišući predsjedavajućem Savjeta ministara BiH Denisu Zvizdiću da je vojna imovina u vlasništvu BiH.

- Time derogira zakon koji je visoki predstavnik nametnuo 2005. godine. Taj zakon zabranio je raspolaganje imovinom - rekao je Kovačević.

Lokacije vojne imovine za koju je zatraženo da bude uknjižena na BiH: Doboj, Prijedor, Bileća, Derventa, Prnjavor, Ugljevik, Foča, Banjaluka, Bijeljina, Han Pijesak.

(Glas Srpske)