Paraliza ekonomije: Budžeti u deficitu, investicija nema...

Ekonomija u BiH je paralisana - banke imaju višak novca koje neće da investiraju, štednja građana se povećava, a entitetski budžeti su u deficitu.

Bosna i Hercegovina 31.01.2017 | 19:22 Iako im je Centralna banka uvela kamate na novac iznad obaveznih rezervi, bankama je i dalje rizično da investiraju u privredu i građane u BiH, pa taj novac čuvaju kod monetarnih vlasti.
 
Ekonomista Marko Đogo ocjenjuje da se bankari nisu „stisli“ već da jednostavno nemaju kome da daju kredite.

"Naši privrednici i stanovništvo su prezaduženi. Ako se neko pojavi sa doborim projektom, to obično bude zahtev od 10-15 miliona KM, a imaju promet od milion KM. Nemamo velikih firmi koje bi ispratile te projekte. Ne može se sve svesti na deset kompanija", kaže Đogo.

Ističe da je to posljedica loše privatizacije i nedostatka tržišne ekonomije.

"Mi smo u začaranom krugu siromaštva već godinama, iz kojeg nikako da se iščupamo. Prije nekoliko godina Vlada je imala projekat kupovine firmi u stečaju. Imali su novac, ali ne i menadžere da pokrenu tu proizvodnju", objašnjava Đogo.

Smatra da Vlada Republike Srpske u ovom trenutku može da privrednicima olakša poslovanje tako što će im smanjiti opterećenje na rad.

"Jedino tako mogu da prošire ili pokrenu novu proizvodnju, da uzmu nove kredite i da zaposle ljudi. Novozaposleni će da uzmu kredite kod banaka i tako će se pokrenuti novi ciklus razvoja", predlaže ovaj ekonomista.

Osim toga, kako kaže, potrebno je parafiskalne namete svijesti na minimum ili ih sve ukinuti, te javne nabavke učiniti transparentnijim.

"Privrednike opterećuje to što se mora biti dobar s nekim ili podmititi nekoga da bi se pobedilo na tenderu", navodi Đogo.

Kada bismo, kako ističe, otkočili neke probleme, krenulo bi bolje.

"Imamo mi resurse, ne samo ljudske, već i materijalane - šume, rude, zemljište, vode. Sve bi se to moglo staviti u funkciju. Nažalost, ne vidim nikog na političkoj sceni da kaže da je ovo besmisleno i da treba mijenjati stvari", zaključuje Đogo.

Portparol Privredne komore Republike Srpske Vladimir Blagojević podsjeća da je nelikvidnost privrede već godinama najveći problem. Po ocjeni privrednika, banke, kako kaže, nisu zainteresovane da dugoročno pomognu našoj ekonomiji. One samo traže način da što brže ostvare povrat i odnesu dobit.

"Jedan od pozitivnih stvari jeste multilateralna kompenzacija, za koju smo se borili godinama. Međutim, i dalje je veliki dio novca zarobljen", dodaje Blagojević.

Ukupni depoziti u bankama na kraju devetog mjeseca 2016. bili su 17,2 milijarde maraka i rasli su gotovo devet odsto od početka godine. Građani u bankama čuvaju oko 10,3 milijardi maraka. Istovremeno, kreditni plasmani su bili oko 17 milijardi maraka i gotovo da nisu rasli od početka godine.

Da banke ne znaju šta će sa novcem pokazuje i to da su kamate na štednju stalno u padu.

Plata godinama ista

Bosna i Hercegovina ima stopu od 27,5 odsto registrovane nezaposlenosti, dok se zaposlenost ne povećava.

Prosječna plata se ne mijenja već godinama i iznosi oko 800 maraka, a za penzionere će biti uspjeh ako im vlast odobri dvije marke veću penziju.

Svakog mjeseca vlade Republike Srpske i Federacije BiH zadužuju se kod banaka kako bi podmirili osnovna budžetska izdvajanja.

(EuroBlic)