Bijeg kod komšija - spas za optužene

Optuženi u slučajevima ratnih zločina nerijetko bježe iz BiH nakon podizanja i potvrđivanja optužnice zbog čega značajan broj suđenja nije priveden kraju.

Bosna i Hercegovina 31.01.2017 | 18:09 Priliku za bijeg uglavnom dobijaju nakon što im sud odredi mjere zabrane umjesto pritvora, a upućeni smatraju da bi taj problem mogao biti riješen promjenom načina određivanja pritvora, ali i rješavanjem problema poroznosti granice BiH.

Jedan od svježijih primjera je slučaj za zločine nad Srbima u logoru Dretelj kod Čapljine. Suđenje u tom predmetu je uveliko u toku, ali pravosuđu nisu dostupni optuženi Miroslav Hrstić koji je iz BiH pobjegao u Makedoniju i Miljenko Nogolica čije je utočište postala Hrvatska.

U bijegu je i osumnjičeni Mile Vego, bivši HOS-ovac i konobar iz Čapljine, koji se nalazi u Austriji. Hrstić i Nogolica uhapšeni su u februaru 2016. godine po nalogu Tužilaštva BiH, ali su pušteni da se brane sa slobode uz mjere zabrane. To su, međutim, iskoristili za bijeg iz BiH i pitanje je da li će ih ikada stići ruka pravde.

Optuženi za ratni zločin na području Mostara Tadija Šunjić pobjegao je iz BiH prije dvije godine takođe u Hrvatsku. Tužilaštvo Hercegovačko-neretvanskog kantona tereti ga da je kao pripadnik HVO-a tokom rata ubio jednu osobu bošnjačke nacionalnosti. Njemu nije određen pritvor, ali je bio obavezan da se javlja u policijsku stanicu. To ga nije spriječilo da izmakne pravosuđu.

Iz BiH je 2015. godine u Hrvatsku pobjegao i Nedeljko Matić, koji je optužen za ratni zločin počinjen u Ljubuškom. On je uhapšen u junu te godine, ali mu Sud BiH nije odredio pritvor, što mu je otvorilo priliku za bijeg. Tužilaštvo BiH ga tereti da je zatvoru u Ljubuškom mučio, premlaćivao i pljačkao zatvorene osobe bošnjačke nacionalnosti. Istragu u tom predmetu započeo je Haški tribunal, a zatim je taj predmet proslijeđen Tužilaštvu BiH.

U bijegu su i optuženi za ratne zločine počinjene nad srpskim civilima u Odžaku i Brodu Ante Golubović i Jurica Božić, a nalaze se u Hrvatskoj. Tužilaštvo BiH je protiv njih podiglo optužnicu u decembru 2014. godine. Optuženi su da su kao pripadnici Vojne policije HVO-a u Odžačkoj brigadi u periodu između maja i novembra 1992. godine nečovječno postupali prema civilima srpske nacionalnosti.

Kada bjegunci budu locirani, ako su za to ispunjeni uslovi, u pravilu se traži njihovo izručenje u BiH. BiH je zaključila bilateralne ugovore o izručenju s većinom zemalja u regionu, ali već godinama postoji problem sa Hrvatskom koja sistemski blokira procesuiranje Hrvata za zločine u BiH. Rješenje se ne nazire ni nakon što je glavni tužilac Haškog tribunala Serž Bramerc u nekoliko navrata upozorio Hrvatsku da mora da sarađuje sa BiH.

Advokat Milan Romanić kaže da je problem višeslojan i da bi trebalo mijenjati propise.

"Neki optuženi budu privremeno u pritvoru, zatim izlaze na slobodu, a suđenje traje i po nekoliko godina. Granica je porozna i bijeg time postaje još lakši. Dešava se da pred kraj suđenja optuženi pobjegne. U slučajevima ulaska u trag bjeguncima često ne pomažu ni sklopljeni međudržavni sporazumi. BiH bi zato trebalo da obavijesti evropske institucije o tome kako se ponaša Hrvatska. Paradoks je da je saradnja drastično pogoršana otkad je Hrvatska primljena u EU", rekao je Romanić.

Portparol Tužilaštva BiH Boris Grubešić do zaključenja ovog broja "Glasa Srpske" nije odgovorio na pitanja u vezi sa ovim problemom.

Delimustafić

Preko granice bježe i oni koje pravosuđe procesuira za druga najteža krivična djela.

Među posljednjima je to učinio Alija Delimustafić, optuženi za organizovani kriminal, koji je pobjegao u Hrvatsku kao i njegov saučesnik Juso Škrijelj gdje su ponovo uhapšeni.

Delimustafić je dovođen i u vezu sa ratnim zločinima, a navodno je prije bijega ispitan u vezi sa zločinom nad vojnicima JNA u slučaju "Veliki park". Nedugo poslije toga podignute su prve optužnice za zločin u Velikom parku u Sarajevu.

(Glas Srpske)