Pokušaj ubistva - ruska poruka

Bivši crnogorski premijer Milo Đukanović dao je prvi veliki intervju nakon parlamentarnih izbora u Crnoj Gori.

Region 29.01.2017 | 21:50 Đukanović u intervjuu za hrvatski "Jutarnji list" govori o pokušaju terorističkog napada, političkom stanju Crne Gore, uticaju Rusije, Srbije, stabilnosti Balkana i vlastitim planovima nakon povlačenja iz izvršne vlasti. Prenosimo dijelove tog intervjua.

Pokušaj destabilizacije

Da li se u Crnoj Gori 16. oktobra prošle godine dogodio pokušaj državnog udara?

"Ako gledamo strogo pravno, specijalni tužilac to je dijelo kvalifikovao je kao stvaranje kriminalne organizacije s namjerom terorizma u pokušaju. Politički gledano, to je bio pokušaj preuzimanja vlasti protivno demokratskoj volji crnogorskih građana. Cilj te operacije bio je da se promijeni strateški kurs kojim se Crna Gora kretala posljednjih dvadeset godina. Dakle, to je bio posljednji pokušaj da se osujeti ulazak Crne Gore u NATO, a vjerujem i njena evropska integracija."

Jesu li tačne informacije da je krajnji cilj bilo i vaše ubistvo?

"Ne bih rekao da je to bio krajnji cilj, već samo sredstvo ostvarenja cilja o kojem sam govorio - destabilizacije i promjene strateškog usmjerenja države. Dakle, meta nije bio Milo Đukanović kao osoba, već kao legitimni premijer i zagovornik politike evroatlantskih integracija. Osim toga, vjerujem da je cilj bio poslati i poruku na još dvije adrese."

Koje?

"Prva je poruka bila upućena regiji - odnosno državama koje su poput Crne Gore u različitim fazama procesa integracije u zapadne strukture - a poruka je da nijedna od njih takve odluke ne može donositi isključivo temeljem vlastitih nacionalnih interesa. Druga poruka bila je adresirana na NATO savez i Evropsku uniju, i to da se u budućnosti neće moći širiti na području Balkana bez suglasnosti treće strane - Rusije."

Ipak, bez obzira na lokalne specifičnosti teško se oteti utisku kako su događaji u Crnoj Gori tek izdanak jačanja političke nestabilnosti u cijeloj regiji, od BiH do Makedonije?

"U pravu ste. Rekao bih da se Crna Gora tek našla na pravom mjestu u krivo vrijeme. Mi smo tamo gdje smo se još davno opredjelili da želimo biti. No, došli smo tu očito u lošem trenutku. Kad to kažem onda podrazumjevam činjenicu da se NATO i u prošlosti širio uz negodovanje Rusije, ali uz bitno blažu reakciju. Nama se dogodilo da u NATO ulazimo u okolnostima nikad napetijih odnosa istoka i zapada, barem u zadnjih trideset godina. Ta činjenica sada Balkan definiše kao novo potencijalno žarište tih napetosti, što može imati katastrofalne posljedice po regiju, posebno s obzirom na to da je više država etnički nestabilno, a njihova nekoć jasna evropska perspektiva posljednjih je godina postala poprilično maglovita."

Opasna situacija

Smatrate da je Evropa okrenula leđa zapadnom Balkanu?

"Ne bih išao tako daleko, no evidentno je da situacija ovdje ide nagore. Kad se malo vratimo u prošlost, mislim da ćemo lako zaključiti kako je Dejton bio svojevrsna prekretnica za regiju, nakon čega smo imali cijelu deceniju uzlaznih međudržavnih odnosa i uveliko usaglašenog pogleda u budućnost.

To je važan novi kvalitet koji ne smijete zanemariti. Nakon Dejtona zajednička budućnost za sve države regije postala je integracija u EU, a za sve osim Srbije - gdje postoji razumljiva trauma građana - i članstvo u NATO savezu. Nažalost, to smo vrijeme jalovo potrošili.

Neki ostaci predejtonskih kriza nisu eliminisani, nastali su neki novi - poput blokade integracijskog puta Makedonije. I sad perspektiva cijele regije izgleda znatno lošije, a javljaju se i neke alternativne ideje - uglavnom već viđene i dokazano lažne. No, to je opasna situacija, vidite da se budi i predejtonska politička retorika, a to ne budi lijepa sjećanja.

Ne mislim da je međunarodna zajednica najveći krivac za to protraćeno vrijeme, već mi koji tu živimo. Ali, i međunarodna zajednica ima dio odgovornosti i morala bi naći način da opet pomogne regiji da jasno uoči svoju doglednu evropsku i evroatlantsku perspektivu i da je nepokolebljivo slijedi."

Izvor: Jutarnji list