Grandić: "Sjećanje na budućnost"

U okviru obilježavanja imena i djela prvog erhiepiskopa i prosvjetitelja Svetog Save, u izložbenom salonu srbačkog Doma kulture otvorena je prva izložba fotografija „Crkva Petrova i Đurđevi Stupovi“ autora dr Aleksandra – Saše Grandića pod simboličnim nazivom „Sjećanje na budućnost“.

Republika Srpska 29.01.2017 | 15:14 „Polazeći od shvatanja da je fotografija najvredniji beležnik stvarnosti, Grandić u svom okularu traga za onim rješenjima koje je na fonu likovne estetike ponudio impresionizam. Baš kao i Grigorije Božović u svojoj prozi, i Grandić u svom fotografskom umijeću objedinjava čisto rasni, nacionalni iskaz, jer je njegovo oko okrenuto ka samim ishodnicima srpske duhovnosti, a time i temeljnim vrijednostima srpskog nacionalnog bića“, u predgovoru izložbe napisao je protojerej-stavrofor Veselin Mijatović.

Mijatović dodaje da umjetnik u tome uspijeva uzimajući upravo u fokus najstariji pravoslavni hram na Balkanu – Crkvu Apostola Petra i Pavla (Petrovu crkvu) i najstariji manastir Srpske pravoslavne crkve – Đurdjeve stupove, čime se na poseban način odnosi prema hrišćanskoj tradiciji, nastojeći da i u ovo naše vrijeme inkorporira živo tkivo jevanđeoske istine i poruke.

Prema pisanim istorijskim izvorima koji su ostali sačuvani do danas, Crkva Petrova se „usred srpske zemlje“ pominje u povelji vizantijskog cara Vasilija II zvanog „Bugaroubica“ iz 1020. godine, što na svoj način svjedoči o starini ove svetinje.



„Treba znati da je Crkva Petrova izuzetan spomenik, gdje su Nemanjići primili hrišćanstvo. Na jednoj od fotografija imate krstionicu gdje je kršten Rastko Nemanjić. Po tome je hrišćanski spomenik kulture, koji ne pripada ni pravoslavlju, ni katoličanstvu – pripada hrišćanstvu.

I to je ono što je najvažnije, naglasio je Grandić. A kada se Pavle kao progonitelj hršćana preobrazi, podiže drugu crkvu, onu koja će 1453. godine svojim padom da označi pad Rimskog carstva, a to je Vizantijska crkva, zapravo carigradska crkva - Carigradska patrijaršija odakle je sve počelo“, rekao je Aleksandar Saša Grandić.

I zato nije tačno, kako su to pojedini istoričari i političari tvrdili, kao što je to u svojoj doktorskoj disertaciji l864. Ante Starčeviić naglasio da su Nemanjići katolici. Ne, oni su Srbi, pravoslavci, hrišćani i sve što su uradili uradili su u slavu Božju i slavu svome narodu. I upravo prvi manastir koji grade Đurđevi stupovi to potvrđuje, dodaje Grandić.

Govoreći o životu monaškom bratstva, Grandić fotografije ukršta sa njegovim poetskim, ali i naučnim bićem, jer je kao pisac u svojim knjigama podario niz dokumenata o živoj, krajnje hrišćanskoj misli i kao naučnik pomogao da lakše sagledamo književni opus Grigorija Božovića i Andjelka M. Krstića, na kojima je magistrirao i doktorirao na banjalučkom Univerzitetu.

Izložbu fotografija ovog književnika i istoričara organizovao je Centar za kulturu i sport iz Srpca, a posjetioci će moći da je razgledaju svakog dana.

BN televizija (S.K.)