Izgradnja autoputa tjera povratnike

Srbi i Bošnjaci koji žive na području Mostara i Bune, u blizini Međunarodnog aerodroma Mostar, nezadovoljni su odlukom vlasti da promijene trasu koridora 5c u području Mostara u odnosu na projekat iz 2012. godine, te da nova trasa prolazi dionicom Mostar Jug Buna kroz naselja, Međunarodni aerodrom Mostar do Lakševina.

Bosna i Hercegovina 21.01.2017 | 12:49 Stara trasa prolazila je obroncima istočno od naselja Opine pa do Rotimlje.

Stanovnici su čak pisali i peticiju, traživši da se trasa promijeni, jer će ostati bez obradivog zemljišta, a i domova, kao i bez mogućnosti za povratak. U ovom području uglavnom žive Bošnjaci i Srbi.

Aleksandra Pandurević, predsjednik Kluba SDS-a u Predstavničkom domu parlamenta BiH, na posljednjoj sjednici pitala je Ismira Juska, ministra saobraćaja i komunikacija BiH - koji su razlozi za promjenu trase, posebno jer se umjesto neobradivog zemljišta oduzima obradivo i da li se vodilo računa o tome da je novom trasom ugrožena egzistencija ljudi koji na tom području žive od poljoprivrede?

Pandurevićeva tvrdi da je ugrožen održivi povratak i dodaje da je 1.078 stanovnika isključivo srpske i bošnjačke nacionalnosti, čija su imanja i egzistencija ovim ugroženi, potpisalo peticiju zbog izmjene trase.

"Dolazili su nam predstavnici Srba iz Mostara koji kažu da su egzistencijalno ugroženi izmjenom trase i da dolazi u pitanje njihov održiv povratak, da su prisiljeni da u tom slučaju napuste Mostar", rekla je Pandurevićeva, te izrazila bojazan da se promjenom trase autoputa u ionako rovitoj situaciji u Mostaru prave i neke druge tenzije.

Jusko je rekao da su upoznati s ovim problemom, ali je izgradnja te dionice u nadležnosti Javnog preduzeća "Autoceste Federacije BiH".

"Poznato je da je Vlada FBiH na sjednici 24. juna 2016. godine na prijedlog Ministarstva prostornog uređenja FBiH utvrdila amandmane na prostorni plan područja posebnih obilježja od značaja za FBiH na koridoru 5c, a u vezi sa inicijativom ovog preduzeća za optimiziranje ukupne trase koridora, što je izazvalo negodovanje lokalnog stanovništva i reakcije brojnih udruženja građana sa područja južne i jugoistočne zone Mostara", dodao je Jusko, ističući da je potrebno sagledati sve aspekte uticaja autoputa na život stanovništva i na zaštitu prirodnog, istorijskog i kulturnog nasljeđa.

Nova trasa ima direktan uticaj na 678 objekata i u potpunosti prelazi preko privatne zemlje pod voćnjacima, vinogradima, zasadima ljekovitog bilja i za nekoliko je kilometara duža od prethodne, a time i skuplja.

Prema podacima Zavoda za prostorno planiranje i uređenje grada Mostara, nova dionica prolazila bi preko 3.500 metara kvadratnih poljoprivrednog zemljišta, čija bi eksproprijacija koštala stotine miliona maraka, dok na prethodnoj trasi tih troškova uopšte nema.

Niko od nadležnih nije odgovorio koliko će koštati ovakva ideja i čija je zamisao uništiti obradive površine u dolini Neretve.

Javne rasprave na jugu Mostara niko ne želi čekati. Kažu kako se ideja ne smije dovesti do tog stepena da se uopšte raspravlja o njenoj implementaciji.

U nekim od ovih mjesta peticija se uveliko potpisuje, građani su se organizovali i ne žele ni po koju cijenu prihvatiti ovakvu odluku.

U naselju Kočine trasa bi prolazila odmah pored škole, vjerskih objekata, preko kuća, a život u ovom naselju bio bi nemoguć.

Nikome na jugu Mostara nije jasno zašto se odustalo od stare dionice koja nikome nije smetala i za koju postoji sva dokumentacija.

Nije im jasno kome je u interesu da ruši kuće i uništava vinograde, te ugrožava egzistenciju ljudi. Nije im jasno ni gdje su "stručnjaci" koji rade projekte.

Obradivo zemljište bolna je tačka mještana Ortiješa, čija bi zemlja najviše stradala zbog ove ideje.

Njima je, pričaju, već u dva navrata država oduzimala zemljište. Ispod magistralnog puta M17, a zatim i za izgradnju mostarskog aerodroma. Ono što im je ostalo i od čega žive sada žele da im oduzmu za autoput.

Ovo uglavnom povratničko naselje našlo se u dilemi. Mještani se pitaju je li to država i politika žele uništiti povratnike i otjerati ih sa vječitih ognjišta koja su mukom popravili.

Dušan Golo, predsjedavajući Koordinacionog odbora udruženja Srba u Mostaru, kaže da zna za taj problem, ali da se Koordinaciji još niko nije obratio.

Izvor: Nezavisne
Foto: Nezavisne