Mali Božić stariji od Nove godine
Proslava Malog Božića ima u narodu dugu tradiciju i praćena je živopisnim običajima, punim simbolike.
Republika Srpska 14.01.2017 | 15:23Za trpezom, na koju se iznosi glava i plećka božićne počenice, ostavljeni specijalno za ovu priliku, počasni gost je položajnik, najčešće dijete ili mladić, koji je na Božić prvi ušao u kuću domaćina. Na Mali Božić položajnik dobija poklone.
"Danas se to malo izgubilo, ali kad sam ja bio dijete za položajnika se mijesio poseban hljeb od bijelog brašna, ili kako se u narodu zvao kolač, ukrašen orasima, lješnicima i suvim voćem. Taj bi mu kolač davali na Mali Božić poslije ručka i on bi ga onda stavio na glavu i nosio kroz selo. Uz to, položajniku su se poklanjale čarape, košulja, vezeni peškir", priča Boro Stojić iz Sitnice na Manjači.
Stojići su, kaže, uvijek obilježavali Mali Božić, iako im je na taj dan, 14. januara, krsna slava Sveti Vasilije.
"I slava i Mali Božić na isti dan, velika je to radost za kuću. Nova godina je nešto drugo, to je moda novijeg doba", kaže Stojić.
I na Manjači i u potkozarskim selima običaj je da se na Mali Božić na sto iznosi kovrtanj, okrugli hljeb sa rupom u sredini, koji je na Božić u ranu zoru ispečen od tijesta za česnicu.
"Prema starijim kazivačima, domaćin je kuvao česnicu i kovrtanj, dok je prema novijim izvorima to obavljala domaćica. Ispečen kovrtanj bi ogrnuli čistim stolnjakom i objesili na čiviluk, gdje je stajao do Malog Božića", zabilježila je Irena Medar Tanjga, profesor etnologije na banjalučkom Prirodno-matematičkom fakultetu.
Na Manjači se na Božić kovrtanj stavljao volu na rog, da bi godina bila rodna.
U Potkozarju se kovrtanj stavljao u napoj prvoj kravi koja se oteli poslije Božića, da bi telad bila zdrava, a mlijeko masno.
(EuroBlic)
(Foto: Siniša Pašalić / RAS Srbija)
Komentari / 4
Ostavite komentarMislim-Man
14.01.2017 14:36Od srca vam čestitam mali Božić.
ODGOVORITEMihailo Mikic
14.01.2017 15:07Proucavanjem starih narodni obicaja se proucava proslost svakog naroda, zato sto pored zvanicne pisane istorije postoji i nepisana istorija. Nepisana istorija je bila u proslisti za svaki narod puno vrednija i bogatija nego pisana istorija koja je samo zapisivala dogadjaje i misljenja koji su vec bili rasireba i postojala u narodu. Zato se bez poznavanja narodni obicaja nemoze pravilno shvatiti i razumjeti ni jedna zvanucna storija bilo kojeg naroda. SRBska istorija je najvecim svojim izvornim djelom sacuvane u SRBskom narodnom predanju i starim narodnim obicajima. Danas SPC proslavlja Svetog Vasilija Velikog "ponosa monaha" ali takodje i Obrezanje ili statozavjetno krstenje Starog SRBskog Rodjaka Gospoda naseg Isusa Hrista. Zato je tesko kazati sta je kod SRBa stariji obicaj, paganska proslava Nove Godine koja je bila rasprostranjena kod Rimljana ili proslava Hristovog Krstenja - Mali Bizic!
ODGOVORITEBozica
14.01.2017 15:23Srecna Nova godina i Mali Bozic
ODGOVORITEvirus
14.01.2017 17:10A Sv. VASILIJE draga zeno zaboravi?