Koliko su političari u BiH multietnični?

Političke krize se nižu jedna za drugom, ali se rješenja ne vide. Predstavnici tri konstitutivna naroda vuku situacije na svoje strane, zbog ličnih interesa, a sve bi mnogo jednostavnije bilo da živimo u istinskoj multietničkoj državi, tvrde pojedini analitičari. A šta kaže politika, koliko smo zaista multietnični?

Bosna i Hercegovina 14.01.2017 | 13:33 Sarajevo nije Teheran, baš kao što ni Banjaluka ne može biti Beograd, ili bilo koji drugi grad. Ipak, aktuelne politike koje imaju sjedišta u ovim gradovima BiH nemaju pretjerano razumijevanja za one druge ili treće, niti želje za njihovim prisustvom, tvrde analitičari.

Popis je pokazao činjenično stanje, da u određenim dijelovima BiH pored jednog, gotovo da i nema građana druga dva konstitutivna naroda. A političari umjesto da državi nastoje vratiti multietnički sjaj, imaju drugačije ciljeve kojim produbljuju društvenu krizu.

"Rješenje je vrlo jednostavno, bošnjačka politika morala bi da razvije viziju multietničke BiH, a ne da se veže za radikalnu politiku Erdogana u Turskoj. Rekao bih da je gospodin Izetbegović odustao od BiH. To pokazuje njegova politika od dolaska na vlast, to pokazuje način na koji on radikalizuje unutarbošnjačko društveno polje", kaže Enver Kazaz, profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu.

Ali suprotno multietničkim principima ne ponaša se samo Izetbegović. Gotovo cjelokupna aktuelna politička elita razmišlja na isti način, smatraju u SDP-u.

Umjesto da grade međusobne odnose kroz međusobnu saradnju, aktuelni politički predstavnici okreću se centrima moći izvan BiH, koje smatraju svojom braćom i sestrama. A da ih drugo ili drugačije i to u vlastitoj državi ne interesuje, pokazuje čak i raspodjela javnih dobara, kažu u SDP.

"Tri najveća telekom operatera u BiH se privatizuju na sljedeći način. M:tel je privatizovala srpska ili telekom firma iz Srbije, HT Eronet treba da privatizuj THT Zagreb, znači hrvatska firma, a BH Telekom treba da privatizuje turska firma. Je li to na sceni podjela BiH po starim matricama - Srbi, Hrvati i turski dio?", pita se Enver Bijedić, član SDP-a.

Na nedostatak multietničke kulture u BiH politički predstavnici SDA i SNSD-a posmatraju na sljedeći način:

"Predstavnici svih naroda predstavljaju institucije i tu nema ništa sporno, Parlament i Savjet ministara, sve agencije. Ukoliko bi se napravila jasnija, konkretnija, dubinska analiza onda bi pokazala da je učešće srpskog naroda u tim institucijama države daleko veća nego je to popis", kaže Safet Softić, član SDA.

"Nažalost ja mislim da je rat nanio nesagledive demografske posljedice po BIH, pa i na Sarajevo. Bolje bi bilo da ima više multietničnosti, mislim da bi se lakše nalazila rješenja, ali imamo ono što imamo i to treba iskoristiti za napredak BiH", tvrdi Nikola Špirić, član SNSD-a.

Suprotstavljeni politički stavovi nerijetko su znak građanima da suživot možda i nije moguć, te da su prijetnja jedni drugima.

A u isto vrijeme u javnosti suprotstavljeni političari, iza paravana, vrlo jednostavno postižu dogovore, onda kada je to njima interes.

I upravo kada njima bude interes suživot, tada će i biti moguć.

Izvor: N1