Fenomeni: Folk za cijelu planetu

Izvođači popularne muzike u Srbiji, i po imidžu i po scenskom nastupu prate svetske trendove i ne razlikuju se mnogo od svetskih zvezda. 

Svijet 25.12.2016 | 21:00
Fenomeni: Folk za cijelu planetu
Razlika je svakako u produkciji. Ipak, vlada uverenje da je domaća popularna muzika po pravilu nekvalitetna, ali teoretičari muzike i kulture tvrde da je takav stav prevaziđen, a da je domaća pop-folk, dens muzika, koja je očigledno preživela devedesete, postala deo domaće scene, autentičan zvuk, prepoznatljiv širom Balkana i čak se sluša u klubovima u Evropi i svetu.

Čuju se i komentari da su po stilu, domaće pop-folk zvezde isto što su i MTV ikone, da sve više i domaća i svetska scena odišu istim manirom. Kažu da nam je samo tuđ kič i nekvalitet prijemčiviji od domaćeg. Podvlače da je popularna muzika u Srbiji, sve varijante sa skakanjem, igranjem, vulgarnim kostimima, golotinjom, odraz muzičke slike u celom svetu.

Da su savremeni pop hitovi najsličniji nekvalitetnoj muzici sa našeg podneblja po vizuelnom izrazu izvođača i pokušaju da se publici priredi spektakl, smatra kulturolog dr Maja Vukadinović, docent Akademije lepih umetnosti i multimedija.

"Kulturološki gledano, pojedini autori i izvođači popularne muzike kod nas podražavaju globalne zvezde i muzičke uzore, preuzimaju način pevanja, a posebno imidž i scenski nastup", kaže dr Vukadinović.

"Teško je, ipak, staviti znak jednakosti između aktuelnih svetskih hitova i, recimo, turbo-folka. Hitovi koji se emituju na muzičkim kanalima su deo zapadne popularne kulture. Turbo-folk koji je obeležio devedesete, a i danas je aktuelan, kopirao je delimično zapadnu muzičku matricu, ali u velikoj meri i muziku sa drugih podneblja."

Muzički neukus ne poznaje granice i svugde u svetu postoji muzika koju bismo mogli okarakterisati kao kič. I, uticaji se, više nego ikada ranije, prožimaju.

Zajedničko svetskim i našim pevačima, pre svega su imidž i scenski nastup - tvrdi Vukadinovićeva.

"Konkretno, naše zvezde u tom pogledu sasvim kopiraju svoje strane uzore. U produkcijskom smislu, muzika jedne Madone ili Rijane je na neuporedivo višem nivou. U tom pogledu, nemoguće je porediti naše i svetsko tržište popularne muzike."

Da je shvatanje popularne muzike u Srbiji, ipak, neodvojivo od domaćeg, prepoznatljivog melosa, smatra docentkinja na Fakultetu muzičke umetnosti dr Iva Nenić, etnomuzikološkinja i teoretičarka kulture.

"Lokalni muzički stilovi su u više navrata, od 19. veka, preko brojnih fenomena iz 20, pa sve do danas, sažimali i prerađivali uticaje globalne kulture, na jakom fonu matrice ovdašnjeg `autentičnog` zvuka" kaže sagovornica.

"Pop-folk u Srbiji i postjugoslovenskom prostoru crpe uticaje iz različitih žanrova - najpre je to lokalna tradicija modernizovane narodne muzike, takozvani novokomponovani zvuk krajem šezdesetih godina, da bi početkom devedesetih opet inkorporisala uticaje globalnog popa u zvuk koji se doživljava kao karakteristično lokalnog karaktera."

Pop-folk je, kao i popularne svetske muzike sličnog kova, složeni amalgam ili hibrid lokalnih muzičkih tradicija, uticaja i istorijata sa elementima koji dopiru iz globalnih trendova.

"Odavno je jasno da ne stoje optužbe da su popularna muzika i kultura neukus", kaže dr Nenić.

"Globalna kultura po pravilu nije okrenuta neukusu, ali problem predstavlja disproporcija onoga što je dominantno i čitavih svetova popularne muzike koji ostaju izvan mejnstrima. Ne postoji muzička forma, usmerenje ili žanr u okviru kojeg se ne mogu pronaći uspešniji i kvalitetniji primeri.

Definisanje čitavog muzičkog žanra kao `pogrešnog` pod etiketom kiča, zapravo prikriva nemogućnost kulturalne politike i njenih zvaničnih aktera da suštinski otvore prostor za druge muzike i svrsishodnim ulaganjem u kulturu, dozvole slušaocima da i to čuju.

Ceca, Jelena Karleuša i Seka Aleksić se mogu uzeti kao paradigme razvoja pop-folk scene u protekle tri decenije...

"Cecin rad fiksira transformaciju novokomponovane muzike u pop-folk, dok su Karleuša i Seka Aleksić pevačice koje se oslanjaju na `nasleđe` pop-folka iz devedesetih, i na različit način akcentuju `globalno` i `lokalno`.

Velike svetske zvezde, poput Rijane ili Bijonse, takođe pripadaju različitim trenucima istorijata pop muzike na Zapadu, i jedino što dele sa ovdašnjim zvezdama jeste specifično konstruisana pozicija `dive` - visoko popularne pevačice i scenske persone, koja se predstavlja kao glamurozna, seksi i upošljava stereotipe o ženskoj poželjnosti, ali u isti mah ih i vešto opovrgava, time što promoviše predstavu o ženskoj moći i slobodi u samorealizaciji", kaže dr Nenić.

Izvor: Večernje novosti

Komentari / 1

Ostavite komentar
Name

lolo

26.12.2016 15:15

Kakva je cijena ovih na slikama?

ODGOVORITE