Koje porodice upravljaju svijetom?

Američku i svjetsku politiku obilježilo je tek nekoliko dinastija, a ovo je pet najmoćnijih porodica koje upravljaju svijetom.

Svijet 24.12.2016 | 08:09
Koje porodice upravljaju svijetom?
5. Porodica Rotšild

Rotšildovi se već duže vrijeme smatraju najbogatijom porodicom na svijetu. Procjenjuje se da su vlasnici 500 milijardi dolara vrijednih stvari, a neke procjene kažu da upravljaju sa 100 triliona vrijednim finansijama. Od šezdesetih godina osamnaestog vijeka, otkako je Majer Amšel Rotšild poslao svojih pet sinova u pet finansijskih centara, bili su na najvažnijim mjestima svjetskih finansija.

U 19. vijeku porodica Rotšild učvrstila je svoju poziciju globalne moći tako što su pružali finansijsku potporu monarhijama i vlastima na obje strane napoleonskih ratova. Tadašnje novine opisale su ih: "Savjetnici i finansijeri kraljeva Evrope i republičkih šefova Amerike".

U današnje vrijeme pletu se teorije zavjera, koje kažu da Rotšildovi kontrolišu svijet preko američke centralne banke Federalne rezerve. Teorije kažu da je osnivač Feda, Pol Vorburg, zapravo agent porodice Rotšild, uvjeren je Dark 5.

4. Porodica Rokfeler

Porodično carstvo Rokfelerovih nastalo je tokom sedamdesetih godina 19. vijeka kada je Džon D. Rokfeler osnovao “Standard oil kompani”. Bila je to najveća naftna kompanija svog doba, a sam Rokfeler bio je vrijedan oko 400 milijardi dolara, čime je postao jedan od najbogatijih ljudi u svjetskoj istoriji.

Legendarni američki predsjednik Teodor Ruzvelt upozorio je da Rokfelera zanima stvaranje nevidljive vlasti. Otada su Rokfelerovi pomagali sa izgradnjom sjedišta Ujedinjenih naroda u Njujorku i osnovali su konferenciju Bilderberg, gdje se samo najmoćniji ljudi svijeta sastaju jednom godišnje.

Priča se da porodica Rokfeler danas nastavlja svoje tajno jelovanje kroz upravljanje velikim naftnim kompanijama kao što su “Ekson mobil” i “BP” ili bankama poput “Čejs Menhetn benk”.

3. Porodica Morgan

Porodica Morgan doživjela je procvat kada je Džon Pirpont Morgan, zajedno s Rotšildovima, pozajmio stotinjak tona zlata američkim vlastima tokom bankarske krize 1893. godine. Zato što je kontrolisao najveće zalihe zlata u SAD, Morgan je finansirao stvaranje najvećih američkih kompanija poput “AT&T” i “Dženeral elektrika”. Jedno kraće vrijeme je finansirao i istraživanje Nikole Tesle.

Zbog velikih veza s američkim ministarstvom finansija, pojavile su se teorije da su Morganovi natjerali SAD na učestvovanje u Prvom svjetskom ratu, kako bi zaštitili kredite izdate Rusiji i Francuskoj. J.P. Morgan mlađi dao je Amerikancima zajam od 500 miliona dolara, a uzimao je i 1 odsto provizije za sve što su njegove kompanije prodavale američkoj vojsci.

Osim toga, kruže glasine i da su Morganovi podstakli japanski napad na Perl Harbor tako što su obećali japanskim klanovima da će dijeliti zaradu od ratovanja. Danas Morganovi posjeduju najveću porodičnu zalihu zlata, a navodno je tunelom povezana s njujorškom podružnicom američke centralne banke.

2. Porodica Du Pont

Eleuter Irene du Pont bio je sin francuskog emigranta. Svoje bogatstvo stekao je nakon osnivanja barutane u Delavareu. Njegova porodica pustila je korijenje u američkoj visokoj politici nakon što su, navodno, osigurali američku kupovinu teritorije Luizijane od Napoleona 1803. godine.

Do početka Prvog svjetskog rata, kompanija Du Pont proizvodila je 40 odsto svjetskog eksploziva, a tokom Drugog svjetskog rata su učestvovali u projektu izgradnje američke nuklearne bombe.

Neki vjeruju da je porodica Du Pont do te mjere uticala na američke vlasti da je samo zbog njih došlo do zabrane korišćenja marihuane i proizvodnje industrijske konoplje. Sve kako bi se zaštitila proizvodnja najlona, jednog od najbitnijih proizvoda kompanije Du Pont.

Danas je ta kompanija jedan od najvećih svjetskih proizvođača genetski modifikovanog sjemena, preko “Pioneer Du Ponta”, i stoje iza trezora sudnjeg dana, gdje se čuvaju primjerci sjemenki biljaka kako bi ljudska vrsta mogla ponovno da zasije biljke nakon apokalipse.

1. Porodica Buš

Politička dinastija Buš, koja je svijetu podarila dva američka predsjednika, započela je Preskotom Šeldonom Bušem rođenim davne 1895. godine. On se prvi put susreo s političkom elitom kada je kao student Jejla postao član društva Lobanja i kosti. Postoje glasine da je upravo Preskot stajao iza neuspješnog vojnog udara 1933. godine, koji je za cilj imao svrgavanje s vlasti predsjednika Frenklina Ruzvelta.

Tokom Drugog svjetskog rata, Buš je bio šef “Union Banking” korporacije, banke koja je na kraju zaplijenjena zbog dokazanih poslovnih veza s nacističkom Njemačkom. Preskotov sin Džordž H.V. postao je američki predsjednik krajem osamdesetih godina prošlog vijeka, a njegov unuk Džordž V. u dva mandata je sjedio u Bijeloj kući.

Obojica su započela sukobe s Irakom u kojima su ogromne zarade ostvarile kompanije kao što je Haliburton ili KBR, obje povezane s Buševima. Porodica Buš se smatra najmoćnijom porodicom u američkoj politici, a imaju i basnoslovne svote u bankarskom i naftnom sektoru.

Izvor: Nezavisne/Express.hr

Komentari / 2

Ostavite komentar
Name

virus

24.12.2016 09:53

Pa im Milokrad ide za petama.....

ODGOVORITE
Name

bane

24.12.2016 11:48

Ma vec ih je sve prestigo.