Prošlost: Zašto se sudi šefici MMF-a?

Danas je počelo suđenje jednoj od najmoćnijih žena svijeta. Kristin Lagard, direktorki Međunarodnog monetarnog fonda sa sjedištem u Vašingtonu, zbog nemjara u slučaju arbitraže dok je bila ministarka finansija Francuske.

Svijet 12.12.2016 | 20:15 Lagard, koja je pod istragom od 2014, najavila je da će tokom suđenja koje bi trebalo da traje do 20. decembra, uzeti odsustvo iz MMF-a. Sudi joj se zbog posljedica spora koji je 2008. vodio francuski biznismen Bernard Tapi protiv banke Kredi Lijone o prodaji kompanije Adidas čiji je bio vlasnik od 1989. Tapi je 2007. prodaju kompanije povjerio banci koju je potom tužio da ga je u postupku prodaje oštetila.

Kristin Lagard, u to vrijeme ministarka finansija, odobrila je da se taj sudski spor riješi arbitražom i država je 2008. isplatila Tapiju 400 miliona evra odštete.

Lagarde se stavlja na teret što je slučaj Tapi povjerila arbitražnom panelu, što nije utvrdila nezavisnost jednog od arbitara i što se nije žalila na odluku arbitraže koja je bila “izdašna” u korist Tapija.



Optužbe

Lagard je optužena zbog toga što je propustila da spriječi veliku isplatu vlade tajkunu Bernaru Tapiju uključenom i u neke korupcionaške afere. On je napao Kredi Lijone, u to vrijeme banku u državnom vlasništvu, zbog loše vođene prodaje 1993. kompanije "Adidas Ag" koja je bila u njegovom vlasnitšvu i žalio se na rad likvidatora banke.

To je dovelo do arbitraže koju Lagardova nije pokušala da zasutavi i početne isplate od oko 285 miliona evra za Tapija, što Lagardova nije pokušala da obori. Iako je drugostepeni sud ukinuo isplatu nakon sumnje u nepristrasnost jednog od trjice sudija, francuski sistem je optužio Kristin Lagard.

Slučaj

U suštini Kristin Lagard je optužena da nije učinila dovoljno da bi se spriječila isplata Tapiju. Ona je optužena za nepažnju u korišćenju javnih sredstava, što su optužbe koje se retko koriste i to u slučajevima kada dokazi ukazuju da optuženi nije svjesno učestvovao u aktivnostima kako bi prevario državu.

Prema optužnici, Lagard je najmanje dvije stvari učinila pogrešno. Najpre, dala je zeleno svjetlo za arbitražni postupak u oktobru 2007. iako ju je Francuska agencija za investicije u više navrata navrata savjetovala da to ne čini. Takođe je optužena i zbog odricanja od prava na žalbu na odluku arbitraže iako joj je rečeno da je moguće osporiti je.



Kazna

Za nemar u korišćenju javnih fondova predviđena je maksimalna zatvorska kazna od godinu dana zatvora i 15.000 evra. Većina pravnika ne vjeruje da će biti izrečena zatvorska kazna. Na kaznu bi Lagardova imala pravo na žalbu Kasacionom sudu.

Predviđeno je Lagardova pred sudom svjedoči u utorak. Među onima koji će svjedočiti u ovom slučaju biće i šef osoblja ministarstva finansija tokom njenog mandata Stefan Rišar, njen prethodnik u ministarstvu finansija Žan-Jul Borlo i Klod Gijon, šef osoblja bivšeg predsjednika Nikolasa Sarkozija.

Sud

Sud pravde Republike pred kojim se sudi Lagardovoj formiran je 1993. kako bi se bavio ministrima optuženim za dela koja su povezana s njihovom pozicijom. Čine ga trojica profsionalnih sudija, šest članova parlamenta i šest senatora. Dosad je šest ministara izvedeno pred ovaj sud, uključujući i aktuelnu ministarku za zaštitu životne sredine Segolen Roajal u slučaju klevete i Lorena fabijusa u vezi sa distribucijom zaražene krvi u vrijeme kada je bio premijer. Oboje su oslobođeni. Francuski predsjednik Fransoa Oland je obećao da će ukinuti sud, ali mu to nije pošlo za rukom.

(Blic.rs)