Šta se krije iza Dodikovog udara na Ustavni sud?

Dodikov krajnji cilj nije usvajanje Zakona o Ustavnom sudu BiH jer je svjestan da je to nemoguća misija. Njegov je cilj da blokira rad državnih institucija.

Republika Srpska 05.12.2016 | 17:15 Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik rekao je danas da je spreman prijedlog zakona o Ustavnom sudu BiH, te da preostaje da usaglasi detalje sa HDZ-om BiH i strankama Saveza za promjene, ako to žele, prije nego što bude upućen u parlamentarnu proceduru.

Dodik je rekao kako smatra da je rješavanje statusa Ustavnog suda BiH važnije od evropskog puta i da to pitanje treba da bude riješeno ove zime. On je naglasio da postoji i konsenzus Hrvata o ovom pitanju, te pozvao predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Mladena Ivanića i opoziciju iz Republike Srpske da se ujedine o ovom pitanju.

Dodik je rekao da na nivou BiH ne može biti donesena više nijedna odluka, niti zakon dok na dnevni red ne bude stavljen i usvojen zakon o Ustavnom sudu, koji će eliminisati strance iz tog suda.

"Ne tražimo da bude zaustavljen život, nego odlučivanje. Ustavni sud uporno koristi ove stvari za obračun sa Srpskom i potrebno je dovođenje ove institucije u red da bi radila prema zakonu i da u njoj odlučuju jedino domaće sudije", rekao je Dodik.

On je dodao da nigdje u svijetu ne postoji ustavni sud čiji rad nije regulisan zakonom.

"Miješanje suda u pitanja koja nisu u njegovoj nadležnosti i čiji rad nije regulisan zakonom postoji samo u BiH i pokazuje neodrživost takvog pravosuđa", rekao je Dodik.

Riječ je, po svemu sudeći, o zakonu koji je SNSD-a već ranije nudio na usvajanje, a čija je suština u tome da se iz Ustavnog suda eliminišu trojica stranih sudija i da se ubuduće sve odluke donose prostom većinom glasova uz uslov da odluku podrži barem jedan sudija iz reda sva tri konstitutivna naroda.

Na ovaj način bi se i u Ustavni sud BiH uveo princip etničkog odlučivanja koji bi bio poguban za složeni sistem BiH. Raniji pokušaj SNSD-a da “progura” ovakva zakonska rješenja glatko je odbijen u Parlamentu BiH, a, zanimljivo, protiv prijedloga su tada glasali svi zastupnici HDZ-a.

U slučaju da se i kod odlučivanja Ustavnog suda uvede princip etničkog glasanja, a što već duže vrijeme zagovara Dodik, Ustavni sud ne bi mogao poništiti odluku o referendumu jer bi za odluku o poništenju referenduma morao glasati i jedan sudija Ustavnog suda iz Republike Srpske. A kako se to nikada ne bi desilo, svaki referendum, pa i onaj o otcjepljenju Republike Srpske, bio bi legalan jer ga Ustavni sud ne bi mogao proglasiti neustavnim niti bi ga mogao pravno poništiti.

Ideja Dodika da se zakonom reguliše rad Ustavnog suda BiH unaprijed je osuđena na neuspjeh zbog najmanje dva razloga.

Prvi je taj što je rad Ustavnog suda BiH definisan Ustavom BiH pa se iz formalno-pravnih razloga ne može nižim pravnim propisom preinačiti odredba višeg pravnog propisa, odnosno ne mogu se zakonom promijeniti ustavne odredbe.

Drugi je razlog puno bitniji i suštinske je naravi.

Naime, uspostavom Ustavnog suda BiH s postojećim načinom odlučivanja i sa prisustvom tri strane sudije u njegovom radu obezbijeđen je pravni mehanizam za rješavanje raznih vrsta sporova koji nastaju između dva entiteta, između države BiH i entiteta, između raznih institucija vlasti itd. Bez Ustavnog suda BiH cijeli ustavni poredak bio bi nezaštićen (između ostalog i teritorijalni integritet BiH), a ne bi postojao ni mehanizam za deblokadu sistema odlučivanja.

U najkraćem, Ustavni sud BiH je vitalni i neodvojivi dio ukupnog ustavnog aranžmana i predstavlja centralni stub pravnog poretka države. Rušenjem Ustavnog suda srušila bi se cijela ustavna konstrukcija i zato ne postoji ni minimalna šansa da zakon koji najavljuje Dodik dobije većinsku podršku u Parlamentu BiH.

Toga je svakako svjestan i sam Milorad Dodik, no njegov krajnji cilj i nije da se usvoji predloženi zakonski tekst jer je svjestan da je to nemoguća misija. Njegov je cilj da blokira rad državnih institucija i da napravi dodatni pritisak na zvaničnike iz Saveza za promjene u državnim institucijama vlasti, koje će, sve odreda, proglasiti izdajnicima ako se usprotive i ne pridruže blokadi.

To je Dodik otvoreno najavio na skupu SNSD-a u Banjoj Luci 30. oktobra kada je „promovisao“ i čuvenu “crnu knjigu” i kada je zaprijetio Savezu za promjene novim pritiscima - „dok im se sve ne zgadi“.

Izvor: SB