Nepravedno raspoređena socijalna pomoć

Socijalnu pomoć u BiH najmanje dobijaju najsiromašniji koji jedva sastavljaju kraj sa krajem.

Bosna i Hercegovina 28.11.2016 | 21:24
Nepravedno raspoređena socijalna pomoć
Na sve socijalne transfere kao što su penzije, boračke naknade, naknade za socijalnu pomoći, za civilne invalide, dječiju zaštitu i mnoge druge BiH troši više od četiri milijarde KM godišnje.

"Od toga samo oko 15 odsto dobija najsiromašnija petina stanovništva", navedeno je istraživanje centra “Gea” iz Banjaluke.

S druge strane više od 25 odsto ove pomoći odlazi u ruke petine stanovništva koje ima dobra primanja i čak spadaju u bogatiji sloj građana.

"Osnovni razlog ove nejednakosti je što se najveći dio socijalnih transfera kod nas dodjeljuje na bazi statusa, a ne na bazi utvrđenog socijalnog stanja", kaže Nikolina Obradović, jedan od autora istraživanja.

Zanimljivo je da je država od svih socijalnih transfera jedino naknade usmjerene najugroženijim - a to su stalne i jednokratne novčane pomoći i većinu naknada za djecu uslovila imovinskim i dohodovnim cenzusom.

Pa tako porodica koja ima pokretnu imovinu čija vrijednost prelazi 5.000 KM, na primer, automobil nema pravo na dječiji dodatak. Istraživanje je pokazalo da na novčanu pomoć siromašnima koji su zaista u stanju socijalne potrebe 2014. godine otišlo svega 7,9 miliona KM.

"Razlozi za to leže u restriktivnim zakonskim odredbama koji definišu uslove za ostvarivanje prava na novčanu pomoć i ekstremno niskim propisanim iznosima ovih naknada", rekla je Obradovićeva.

Ona je navela da, na primjer, sedmočlana porodica sa troje maloljetne djece koja živi na selu i ostvaruje ukupni mjesečni prihod od 1.176 KM odnosno 168 KM po članu domaćinstva ne može ostvariti pravo na novčanu pomoć ni u Federaciji BiH ni u Republici Srpskoj jer ima barem jednog radno sposobnog punoletnog člana, te je u vlasništvu zemljišta od kojeg prema zakonskim odredbama može ostvariti prihod.

Ljubo Lepir, profesor na Fakultetu političkih nauka u Banjaluci ističe da je sistem raspodjele socijalne pomoći nepravedan i da su neophodni mehanizmi koji će omogućiti da pomoć dobijaju oni kojima je najpotrebnija.

"Veliki problem je kod opština jer blizu 50 odsto prava koja se knjiže kao socijalna davanja iz opština idu mimo Zakona o socijalnoj zaštiti Republike Srpske i niko ne kontroliše ko dobija tu pomoć", kaže Lepir.

Djeca najugroženija

Po podacima Agencije za statistiku BiH, procenat siromašne djece u BiH je od 2007. do 2011. godine porastao sa 26,2 odsto na 30,5 odsto. Čak 40 odsto djece u domaćinstvima sa dva ili tri starija člana se nalazi ispod linije siromaštva.

"Socijalni programi moraju mnogo bolje biti usmjereni i izdašniji prema najugroženijim građanima", kaže kaže Ognjen Dukić izvršni direktor u Centru “Gea”.

(EuroBlic)
(Foto: Ilustracija)

Komentari / 5

Ostavite komentar
Name

Istina

28.11.2016 20:54

Na području opstne Milići postoji osoba koja prima penziju preko tristo km,mjesečni boracki,invalidninu da bi c.za soc.rad istoj osobi dodijelio pravo na stalnu novčanu pomoć kao četvrto redovno primanje,toliko o soc.pravdi

ODGOVORITE
Name

galeb

29.11.2016 01:16

Neka otmu i oplackaju BiH RS faraone oni su oteli i oplackali narod i drzavu a sada su oni na redu da neko otme i oplacka od njih

ODGOVORITE
Name

RAJNA

29.11.2016 04:38

Zato je gospodin Lepir smijenjen , jer nije htio i dalje da toleriše nezakonitu primjenu Zakona o socijalnoj zaštiti RS. čl. 26 UN Konvencije o pravima djece, države potpisnice Konvencije su u obavezi da svakom djetetu priznaju pravo na socijalnu sigurnost uključujući socijalno osiguranje dalje su obavezne da poduzimaju potrebne mjere za puno ostvarenje ovog prava u skladu sa nacionalnim zakonodavstvom. odredba čl. 255 Porodičnog zakona RS je propisala da djeca iz socijalno ugroženih porodica, koja se nalaze u posebnim prilikama imaju pravo da se putem svojih zastupnika roditelja obrate centrima za socijani rad da im se prizna pravo novčanu pomoć, na njihovo pravo ne utiče radna sposobnost roditelja , jer su to situacije kada roditelji nisu u mogućnosti da svojim radom obezbjede izdražavanje za svoju djecu.Okružni sud u Banja Luci je prepoznao ovo pravo maloljetne djece , te njihove tužbe uvažava , međutim problem je gospođa SLADOJEVIĆ zamjenica Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite RS koja na veoma visperan način , sistemom manipulacije "guši" presude Okružnog suda u Banja Luci, na način da izvršenje presude u smislu priznavanja prava na novčanu pomoć ponovo spušta prvostepenom organu, gdje ostrašćene direktorice centara za socijalni rad poput žandara zatiru u korijenu i samu pomisao roditelja i djece da je centar taj koji treba da doprinosi izdržavanju djece iz socijalno ugroženih porodica, ODBIJAJU da postupe po PRAVOSNAŽNIM presudama suda.Ali zato uvijek izmisle parolu , a zadnja parola tih " pametnica" je da ONE , zaboga ONE ( misli se na direktorice) NEĆE dozvoliti da se stvori ovisnost djece o sistemu socijalne zaštite. Zato sa pravom postavljam pitanje , ko je ovde lud , otkud pravo jednoj direktorici centra i jednoj zamjenici ministarstva da se suprostavi pravosnažnoj presudi Okružnog suda u Banja Luci i pravu koje se tom presudom maloljetnoj djeci priznaju, a koja su im ZAGARANTOVANA UN Konvencijom o pravima djece , a koju je preuzela država BIH pa time i njen entitet RS donošenjem Porodičnog zakona, sistem socijalne zaštite je Ustava kategorija i kao takva bi morala biti iznad beskrupuloznih direktorica centara koje po osnovu rođačkih veza i linija priznavaju pravo iz socijalne zaštite. U ekspanziji je sječa dječijih dodataka , koji se ukadiju zbog nevjerovatnih 5 feninga , ako prelazi cenzus, tragedija , što tom cenzusu podliježu i djeca samohranih majki, pa se samohranoj majci sa troje djece , ukida dječiji dodatak.Tačno je da se obrće velika lova , ali samo minimalni dio ide na one koji je istinski trebaju, dok god stepen socijalne ugroženosti pojedinca ili porodice ne bude osnov za priznavanje prava na socijalnu zaštitu već status , koji su mnogi već davno izgubili , ali ih raznim " motivacijama" prema službenicima koji rade u upravnim organima na održavanju statusa održavaju svježim, do tada će socijalnu zaštitu primati i lica kojima nije potrebna. Porazavajući je broj starih i bolesnih lica kojima centri za socijalni rad odbiju zahtjeve za dodatak za tuđu njegu, a ta lica nakon 3 mjeseca po donošenju rješenja umru , pa se žalbeni postupak zbog smrti stranke obustavlja. Ja se nekad pitam da li socijalne radnice u centrima znaju da ima Boga i da se vjerujte sve plaća.

ODGOVORITE
Name

Djekna

29.11.2016 10:19

Svi imaju pravo na pomije.

ODGOVORITE
Name

Bojana

13.05.2017 19:51

Svako ko nije zaposlen,nema nikakva primanja treba da prima socijalnu pomoć,a ko plaća stan treba da ima dodatno pomoć.To su osnovna ljudska prava i država mora da im da ,da mogu da preživljavaju.Zato mladi ljudi skaču sa solitera.Posao ne mogu da nadju,nemaju pare ni za stan niti da jedu i još ako mu trebaju neki lijekovi,može da odabere samo smrt.Zar su ljudi bili po ratištima i branili zemlju,da budu bez osnovnih sredstava za život.Svako može da se nadje u situaciji da izgubi posao i da ga ne nadje više,pogotovo od 40 -te,jer za veću produktivnost firme uzmu mladje ljude. Kako to da ljudi koji nemaju nikakva primanja moraju da plaćaju u apoteci lijekove propisane na recept i u bolnicama preglede.Kako je to uopšte moguće,nekome ko nema primanja uskratiti osnovne potrebe.Mislim da nismo u Africi da možemo da lovimo za jesti,već u uredjenoj državi koja ubire poreze svud redom,i koja je dužna ako ne poso onda hranu ,smještaj i lijekove i besplatne preglede za ljude sa nikakvim primanjem da obezbijedi.To je osnovno ljudsko pravo koje se mora ispoštovati. Mislim da treba da se pišu tužbe i da se traže pare za ljude koji su sposobni da rade a nemaju posao.I oni imaju potrebe kao i svi drugi.

ODGOVORITE