Neodrživ nivo plata u javnom sektoru

Zakon o radu je usvojen po hitnom postupku, s druge strane najniža plata još uvijek stoji u mjestu, a cijene drastično skaču. Oni koji rade u realnom sektoru rade mnogo, a pitanje je da li zarađuju onoliko koliko rade.

Republika Srpska 25.11.2016 | 22:35
Neodrživ nivo plata u javnom sektoru
Poslodavci su u emisiji "Izazovi" BN televizije istakli da je dugoročno gledano - neodrživ nivo plata u vanprivredi u odnosu na privredu. Sindikalci tvrde da se najniža plata mora utvrditi jer i po svim parametrima Vlade uslovi za to postoje.

"Od 2010. godine minimalna plata u Republici Srpskoj nije povećana i iznosi 370 KM. Sa druge strane cijena životnih potreba itekako je porasla", istakao je Vlado Pavlović iz Saveza sindikata Republike Srpske i poredi:

"Sa tom platom danas se može kupiti manje 85 hljebova, brašna manje 56 kg, ulja 34 litra manje, junetine 9 kg manje, mlijeka 35 litara manje, jogurta 46 litara manje, a šećera 47 kg manje. Kroz ove životne namirnice se vidi gdje smo."

Uprkos pokazateljima iz Ministarstva rada Republike Srpske tvrde da se ne mogu izjasniti da li je realno da najniža plata bude 370 KM. Oni podvlače - "Vlada ne kupuje vrijeme".

"Najniža plata će se primjeniti za narednu godinu. Nećemo izgubiti ništa ako Socijalno-ekonomski savjet bude dao prijedlog do kraja godine. Bitno je da se dođe do dogovora koji bi trebalo da ide u tom pravcu da uzmemo one parametre koje zakon traži. Interes Vlade je da se to završi u predviđenom roku", rekao je načelnik Odjeljenja za rad i zapošljavanje u Ministarstvu rada Republike Srpske Rajko Kličković u emisiji "Izazovi" BN televizije.

BDP po glavi stanovnika u BiH je 3600 dolara i po tom parametru BiH je na dnu Evrope, kažu u Uniji udruženja poslodavaca Republike Srpske.

"To je ono što smo stvorili i to je ono što možemo podijeliti", tvde poslodavci.

"Još jedan negativan efekat takvog stanja jeste to da su u značajnom broju ljudi napuštali realni sektor i odlazili u javni sektor i zbog toga su negativni rezultati u našoj ekonomiji. U narednom periodu moramo, a to je i sugestija Pisma namjere i Reformske agende da smanjujemo u značajnoj mjeri javnu potrošnju", naglasio je direktor Unije udruženja poslodavaca Republike Srpske Saša Aćić.

Problemi privrednika su brojni, a olakšavajuća okolnost je blizina EU.

"EU ima ogromno tržište, ali mi moramo da imamo znanje i kvalifikacije. To bi trebalo da riješimo kroz školstvo i edukaciju naših vrijednih građana. Ako naša preduzeća ne mogu da konkurišu na zapadu sa kvalitetom, trudom i radom, onda zaista ne znam šta bi moglo", priča u "Izazovima" uspješni privrednik iz Ugljevika Goran Jovanović.

Iz Sindikata su podvukli da u Republici Srpskoj ne postoji opšti kolektivni ugovor o radu – koji određuje kompletan život građana, te da je Srpska po tome jedina u regionu.



BN televizija

Komentari / 6

Ostavite komentar
Name

Mihailo Mikic

25.11.2016 20:44

ZAKON o radu u RS je prividno na papiru jedan od boljih u okruzenju, ali je on u praksi jedan od najgorih zato sto Zakon o radu poslodavci vecinom nepostuju i do njega rjetko ko drzi. Radnici takodje zbog straha da neizgube posao veoma malo drze do propisa o radu. ZATO mozemo slobodno da kazemo da problem nije u Zakonu o radi vec kod radnog b aroda koji treba bolje u praksi da primenjuju Zakon o radu. Donositi stalno Nove Zakone a ne sprovoditi u medjyvremenu vec donesene stare Zakone je perfidna obmana i prevara i sebe i naroda!

ODGOVORITE
Name

mario vasic

25.11.2016 21:14

Pogledajte ugovore privatnika sa radnicima i obaveze iz ugovora.To je isto kao nista da ste potpisali,s radnicima se mlati kao sa praznom slamom,nit petka nit svec

ODGOVORITE
Name

dd

25.11.2016 22:42

U provincijama niko nesmije ama baš ništa normalno da se kaže tim tzv.poslodavcima i onima koji vode posao. Kada se u Ministrstvu ne mogu izjasniti, zašto oni svoje plate ne usklade s proizvodnim sektorom.?

ODGOVORITE
Name

koji posao

26.11.2016 07:20

Preduzeća su uništili tajkuni u sprezi sa političarima, sindikat je i ovdje mafijaška organizacija. Vrhunac njihove kreacije je da nagovore radnike da guraju preduzeća u stečaj, često je upravo sindikat preko vlade (namjerno mala slova u oba slučaja) plaćao troškove pokretanja stečaja.

ODGOVORITE
Name

€$€$

26.11.2016 08:04

Javni sektor je glasačka mašinerija a što je najgore finansiraju se iz kredita MMF-a. Sreća pa je druga tranša stopirana, nadati je se da će neko zaustaviti potrošnju nečega što tek treba zaraditi.

ODGOVORITE
Name

Baš nas briga

26.11.2016 10:06

Bježi narode,kredite i dugove neka vraćaju oni koji su se zadužili. Put pod noge pa u Evropu,prmice nas.

ODGOVORITE