Bankarskom sektoru prijeti sistemski rizik

Banke u Republici Srpskoj u borbi za klijente sve češće građanima odobravaju nenamjenske gotovinske kredite na izuzetno dug period otplate i bez odgovarajućeg obezbjeđenja, što je potencijalni novi balon rizika koji prijeti da, povećanjem nenaplativosti, sistemski ugrozi bankarski sektor, otkriva poslovni portal CAPITAL.ba.

Republika Srpska 23.11.2016 | 12:18 Krediti građanima za opštu potrošnju u bankama u Republici Srpskoj posljednjih godina u konstantnom su porastu. Ovi krediti na kraju 2013. godine iznosili su 1,14 milijardi maraka, na kraju 2014. su bili 1,25 milijardi, dok su na kraju prošle godine iznosili 1,34 milijarde maraka. Prema preliminiranim podacima krediti za opštu potrošnju na kraju septembra ove godine dostigli su 1,37 milijardi maraka.

Krediti za opštu potrošnju čine 72 odsto ukupnih kredita građanima i najvećim dijelom ih čine dugoročni krediti. U kreditima za opštu potrošnju građana najznačajnije učešće imaju nenamjenski gotovinski krediti koji imaju i najveći rast.

Na kraju prošle godine ovi krediti su iznosili 1,11 milijardi KM, dok su na kraju septembra ove godine iznosili 1,15 milijardi maraka.

Agencija: Pažljivo pratimo situaciju

U Agenciji za bankarstvo Republike Srpske su rekli za CAPITAL da su na nedavnom sastanku sa predstavnicima banka i finansijskih institucija u BiH upozorili na lošu praksu pojedinih banaka da odobravaju nenamjenske gotovinske kredite na veće iznose i na duži period otplate, a koji pored toga nisu odgovarajuće obezbijeđeni.

„Učešće takvih kredita u ukupnim kreditima građanima još uvijek nije značajno. Međutim, ako bi se nastavilo sa ovakvom praksom banaka i u narednom periodu, ona bi mogla prerasti u sistemski rizik, što bi prouzrokovalo potrebu za donošenjem određenih mjera od strane Agencije za bankarstvo Srpske koja prati situaciju u ovoj oblasti“, kazali su u Agenciji.

Bankari: Odobravanje velikih nenamjenskih kredita povećava rizik

I bankari ističu da bi povećanje rokova otplate moglo da ima loših posljedica, ali navode da svaka banka treba da snosi rizik za svoje poslovanje.

Direktor NLB banke Banjaluka i član Upravnog odbora Udruženja banka BiH Radovan Bajić kaže da mjere koje je donijela Evropska centralna banka u vezi sa uvođenjem negativne kamatne stope i pokušajem podsticaja banaka da novac plasiraju kako bi smanjili svoje troškove za čuvanje viška likvidnih sredstava nisu urodili plodom sa stanovišta opšteg povećanja kreditnog portfelja, zbog čega se banke okreću stanovništvu.

„Mnoge banke daju izuzetno visoke rokove za otplatu potršačkih kredita što predstavlja rizičan oblik kreditiranja. Na svakoj banci je da odredi koji stepen rizika može da prihvati, a na Agenciji za bankarstvo je da prati kretanje obima ukupnih kredita i kvaliteta kredita i da preduzima mjere u vezi sa tim. Davanje velikih iznosa nenamjenskih kredita, naročito gotovinskih, predstavlja povećan rizik“, naglasio je Bajić i dodao da su rokovi otplate potrošačkih kredita nekada bili do tri godine, a da sada idu i do deset godina.

On je istakao da ne bi bilo dobro da eventualne negativne posljedice ovakvog rada po bilo koju banku snose sve ostale formiranjem fondova solidarnosti ili na bilo koji drugi način.

Istakao je i da veliki dio nenamjenskih potrošačkih kredita nisu klasični potrošački krediti, jer se oni koriste i za sanaciju stanova i druge namjene, ali se češće uzimaju zbog lakše procedure.

Direktor UniCredit banke Banjaluka Gordan Pehar rekao je da postojeća praksa odobravanja gotovinskih kredita na rok i duži od deset godina nije u duhu potrošačkog finansiranja, niti je u skladu sa najboljim međunarodnim praksama.

„Međutim, trend produženja perioda otplate potrošačkih kredita na lokalnom tržištu, ukazuje na to da bi oblast potrošačkog finanisranja bilo potrebno dodatno regulisati kod nas“, rekao je Pehar.

Banke spuštajući kriterijume povećavaju rizik

Bivši bankar i ekonomista Srećko Bogunović kaže da su građani sve poželjniji klijenti bankama, jer urednije izmiruju svoje obaveze nego privreda i da se zbog toga pojednostavljuju uslovi za odobravanje kredita stanovništvu.

„U skladu sa tim povećava se i prag prihvatljivog rizika odnosno banke su sve spremnije da onima koji imaju stalno zaposlenje i u trenutku odobravanja zajma mogu dokazati svoju kreditnu sposobnost odobre veće iznose kredita duže rokove otplate nego ranije. Ti krediti više i nisu potrošački, nego su krediti koji „krpe“ sve potrebe građana, tako da se tu nalaze djelimično i investicije, zatvaranje starih dugova i poboljšanje ličnog finansijskog stanja. Činjenica je da bi nekontrolisani rast tih zajmova za godinu – dvije mogao dovesti do toga da se ponovo poveća iznos nenaplativih kredita“, naglasio je Bogunović.

On je istakao da je tržište Republike Srpske i BiH malo i da finansijski sektor trenutno prevazilazi potrebe realnog sektora zbog čega, u borbi za klijente, banke spuštaju kriterijume i odobravaju veće iznose na duže rokove i uz labavije obezbjeđenje.

Naglasio je da bi Agencija trebala da radi ciljane kontrole ovih kredita i to prije nego što se pojavi problem.

„Agencija može da napravi mali tim koji bi to kontrolisao, jer to ne rade sve banke, već samo one koje imaju ambiciozne planove rasta i viška likvidnih sredstava“, naglasio je Bogunović.

(Capital.ba)