Zašto se antibiotici sve manje propisuju?

Ljekari u RS pacijentima sve manje propisuju antibiotike zbog rezistencije (otpornosti) na ovu vrstu lijekova koju su stvorile bakterije, a što postaje problem na globalnom svjetskom nivou.

Republika Srpska 17.11.2016 | 08:22 Prema podacima Fonda zdravstvenog osiguranja RS, za prvih devet mjeseci ove godine propisan je 262.131 recept za antibiotike, što je Fond koštalo 1.393.092 marke, dok su za isti period prošle godine propisana 289.592 recepta. Smanjenje je posebno izraženo ako se u obzir uzme podatak da je 2014. godine izdato preko 400.000 recepata.

"Najčešće su antibiotici propisivani za infekcije (upale) respiratornog sistema i urinarne infekcije, a najpropisivaniji lijek među antibioticima je amoksicilin", rečeno je u FZO RS.

Iz Fonda podsjećaju kako se antibiotici mogu izdati samo na ljekarski recept. Profesor Svjetlana Stoisavljević-Šatara, šef katedre za kliničku farmakologiju Medicinskog fakulteta u Banjaluci, kaže kako su antibiotici na početku bili epohalno otkriće u medicini, koje je spasilo mnoge živote, ali da smo se svi prerano počeli radovati.

"Danas upravo zbog razvoja otpornosti bakterija na antibiotike imamo situaciju da nemamo antibiotik koji bi bio djelotvoran kod pacijenta koji je zaražen bakterijama koje su razvile visoku rezistenciju na ove lijekove", kaže ona.

Prema njenim riječima, za ovo su odgovorni i ljekari, koji bez potrebe propisuju, i pacijenti, koji često uzimaju antibiotike bez velike potrebe.

"Zasad nemamo podatke da li se antibiotici propisuju nepotrebno i u kojem je to procentu pa smo zbog toga pokrenuli inicijativu da se to sagleda. Ministarstvo je dalo jasne vodiče za primarnu zdravstvenu zaštitu u liječenju određenih infektivnih stanja, gdje se preporučuje antibiotik, doza kao i dužina vremena uzimanja", kazala je Stoisavljević- Šatara.

Doktor Radan Šeranić, rukovodilac Odsjeka za međunarodne odnose i evropske integracije u Ministarstvu zdravlja i socijalne zaštite RS, kaže kako doktori lijekove propisuju na osnovu vodiča.

"Nema zabrana u smislu propisivanja i ograničavanja", kazao je on.

Maja Travar, načelnica Zavoda za kliničku mikrobiologiju Univerzitetskog kliničkog centra RS, kaže kako je rezistencija na antibiotike veća na višim nivoima zdravstvene zaštite.

"Primjera radi, na tercijalnom (bolničkom) nivou u RS na bakteriju stafilokoku je rezistencija 16,7 odsto, što je manje u odnosu na Srbiju, gdje ona iznosi od 20 do 25 odsto", kazala je ona.

Izvor: Nezavisne novine