Od ministra do vođe kriminalne grupe

Kantonalni sud Sarajevo u ponedjeljak je, tri dana nakon hapšenja, odredio jednomjesečni pritvor Aliji Delimustafiću, Jusufu Škrijelju, Lejli Cerić, Suadi Hadžić i Samiri Skorupan, osumnjičenim za organizovani kriminal, odnosno zloupotrebu položaja, pranje novca i prevaru.

Bosna i Hercegovina 14.11.2016 | 20:00 Očekuje se da se Sud izjasni i u vezi s raspisivanjem potjernice, odnosno određivanjem pritvora za Lejlu Fazlagić, Zorana Lončara i Mirsada Delimustafića, koji se nalaze u bjekstvu.

Inače, u policijskoj akciji na teritoriji Bosne i Hercegovine u petak je uhapšeno 15 osoba. One su osumnjičene da su učestvovale u malverzacijama prilikom kupoprodaje i knjiženja nekretnina na području Kantona Sarajevo, te da je većinom riječ o jevrejskoj imovini.

U optužnici je navedeno i da je organizovana kriminalna grupa određene nekretnine knjižila na osobe koje se vode na evidenciji matičnih knjiga umrlih ili putem lažnih dokumenata punomoći.

Na čelu grupe nalazio se Alija Delimustafić, koji je u trenutku hapšenja kod sebe imao falsifikovani pasoš sa kojim je planirao bjekstvo, i to – ni manje, ni više – nego na Tajland, jer su, kao dokaz, tužioci u njegovom stanu pronašli avionske karte.

Nakon što je uhapšen Delimustafić je rekao da je na Tajland mislio ići zbog zdravstvenih razloga.

Inače, Alija Delimustafić je početkom rata u BiH bio na funkciji ministra unutrašnjih poslova tzv. Republike BiH. Za njega se veže cijeli niz afera.

Na Osnovnom sudu u Sarajevu tokom 1985. i 1987. protiv njega je vođen krivični postupak zbog optužbe za počinjeno krivično djelo oštećenja tuđe stvari, ali je presuda bila oslobađajuća.

U svojstvu ministra MUP tzv. RBiH Delimustafić je optužen i za zloupotrebu službenog položaja zbog ugovaranja kupovine 32 putnička automobila.

U glavnom gradu Srbije, Beogradu, uhapšen je na osnovu Interpolove potjernice zbog falsifikovanja dokumenata. Godine 2002. uhapšen je u akciji MUP BiH na osnovu dvije Interpolove potjernice, za pronevjeru i falsfikovanje službenih isprava, te za otmicu u Njemačkoj.

Delimustafić je pravosnažno presuđen na četiri godine zatvora 2003. godine zbog planiranja otmice Kasima Bjelajca u Minhenu 1996. godine. Uhapšen je i 2013. godine zbog organizovanog kriminala, a njegov brat Mirsad je tada pobjegao i za njim je raspisana potjernica.

Alija, Enver i Hajrudin Delimustafić hapšeni su i 2000. godine zbog prevare “Hipotekarne banke”.

Krajem 2005. godine tadašnji premijer Federacije BiH Niko Lozančić je iskoristio svoje ovlašćenje i “pomilovao” Delimustafića, oslobodivši ga izdržavanja kazne. Delimustafića je “pomilovao” i Živko Budimir na način da mu je kazna izbrisana iz evidencije suda.

U posljednjem slučaju Delimustafić je pored sebe imao cijelu armiju ljudi, uključenih u organizovani kriminal. Među njima su bivša pravobraniteljica opštine, bivši sudija, bivši pratilac prvog predsjednika Predsjedništva BiH, pomoćnica načelnika za stambene poslove.

Tako se bivša pravobraniteljica opštine Stari Grad Sarajevo Suada Hadžić, nakon odlaska u penziju, nastavila zanimati za određene predmete, imajući uvid u zemljišno-knjižne izvode.

Jusuf Škrijelj, bivši pratilac prvog predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, osumnjičen je kao osoba koja je u sklopu organizovane kriminalne grupe blisko sarađivao s Alijom Delimustafićem.

Bivši sudija sarajevskog Opštinskog suda Lejla Fazlagić – Pašić je u bijegu i za njom je raspisana međunarodna potjernica.

Godinama unazad su oni tretirani kao ugledni građani, a neki od njih su stranačkim vezama došli do prijašnjih funkcija.

Obračun sa kriminalom kaska

Kako navodi sociolog Salih Fočo, uprkos pozitivnim ocjenama da je u ovakvim i sličnim slučajevima riječ o borbi protiv organizovanog kriminala, gorak ukus u ustima ostavlja činjenica da sve poluge u društvu drži politika.

"To je sistem u kojem vidimo da je dominacija politike, da sve institucije u državi ne znače ništa, izuzev političkih centara", kaže Fočo.

Preprodaja stanova u ovom slučaju samo je kap u moru brojnih malverzacija koje se dešavaju proteklih više od dvije decenije u BiH.

Na prste jedne ruke se mogu pobrojati oni koji su, recimo, odgovarali za kriminalnu privatizaciju, brojna nezakonita zapošljavanja u javnim preduzećima i sl.

"Obračun sa kriminalom kasni 20 godina, pa se žrtvuju ljudi koji nisu važni političkim partijama. Zbog toga još nemamo iskrenu borbu protiv kriminala i korupcije dokle god se ne počnu hapsiti ljudi koji se nalaze u vrhovima političkih partija", navodi psiholog Srđan Puhalo.

Na pitanje RSE može li se postojeće stanje riješiti sociolog Salih Fočo odgovara: "Konačno je potrebno da institucije profunkcioniraju, da one nemaju nikakve veze sa strankama. Ukoliko bude dominacija stranaka, imat ćemo kontrolirani haos, gdje politike, vrbujući pojedince, na neki način prikrivaju sve to što se zbiva i pokušavaju sebe opravdati i pokazati kao da su oni ti koji žele uspostaviti red, a u suštini proizvode haos i nered".

Sociolog Drago Vuković kaže za BN televiziju da je veoma loša poruka građanima BiH da se kriminal funkcionera drži u ladicama, a aktivira tak kada oni izgube političku moć.

“Nedopustivo je da krivična djela ljudi na pozicijama stoje u ladicama, a onda kad više nisu na položaju da se ladice otvaraju. Moramo da se naviknemo da su svi jednaki pred zakonom i da se procesuiraju i predsjednici, premijeri, ministri...”, kaže Vuković.

On ocjenjuje da živimo u kriminogenom društvu, gdje su nezakonite radnje postale način života.

"Vrlo je zabrinjavajuće za jedno društvo da je izvor kriminala i korupcije u organima vlasti i u moćnim pojedincima. To je jako loš znak za budućnost svakog društva. Politika se mora osloboditi te vrste moći koja generiše kriminal i korupciju, ali taj proces biće jako dug”, zaključio je Vuković za BN televiziju.

Ako je za utjehu, čini se da je linija između uglednih građana i kriminalaca veoma tanka, baš kao i strpljenje građana da iza rešetaka vide kreatore svoje pokradene budućnosti.

Izvor: RSE/BN televizija