Poljoprivrednici ne mogu živjeti od rada

Mali i neredovni podsticaji, skup repromaterijal, neregulisano tržište, neformulisani standardi i loš odnos vlasti prema poljoprivrednim proizvođačima dovodi poljoprivrednika u nezavidan položaj. Sve nedaće koje su na plećima poljoprivrednika dovode do činjenice da koliko god radio, seljak ne može živjeti od svog rada, rečeno je u emisiji IZAZOVI BN televizije.

Republika Srpska 04.11.2016 | 20:47 "2014. godine je bila poplava, 2015. godina je bila izuzetno sušna, a samo je 2016. rodna godina. Znači u posljednje dvije godine poljoprivrednici su u veoma lošoj situaciji", kaže poljoprivredni proizvođač iz Semberije Mladen Lazić.

Svaki novi dan dobijemo dokaz da se od poljoprivrede ne može živjeti, usaglašeni su semberski ratari i proizvođači mlijeka.

"Тekuća godina je po prinosima jedna od najboljih, ali novca nema", tvrdi poljoprivrednik Mladen Mitrović i pita, "zbog čega je to tako i zašto nakon cjelogodišnjeg ulaganja, zaduženja, truda i rada poljoprivrednik ne može da povrati uloženo, već je na gubitku."

Kakvo je stanje u državi, tako je i u poljoprivredi, podvukli su sagovornici komentarišući poljoprivrednu politiku Republike Srpske.

Osim što se žale na neredovne i male podsticaje, poljoprivrednici su ogorčeni i zbog jakog uvozničkog lobija, zbog kojeg jedva opstaju. Od uloženog truda, rada, znoja, materijala i novca - slaba je vajda.

"Koliko država vodi računa o poljoprivrednicima, toliko su i poljoprivrednici uspješni. Nije normalno da država izjednačava domaćeg poljoprivrednika sa proizvođačima iz EU", jasan je proizvođač mlijeka iz Bijeljine Ostoja Nikolić.

On dalje pita kakvog je kvaliteta mlijeko koje se uveze iz EU, istovremeno tvrdeći da je svoju proizvodnju podvrgao svim testiranjima koja su pokazala pozitivne rezultate.

“Mene ne treba da interesuje da li mlijeko koje se proizvede ide za izvoz”, kaže Nikolić i dodaje:

“Ne treba da me interesuje ni ko je predsjednik države i to kako funkcioniše država. Ja kao proizvođač, imam obavezu da proizvodim kvalitetno i da moj proizvod može da se proda”.

Ako se proizvodnje i uporede, dođe se do ogromnih razlika.

"Poljoprivrednik u Finskoj po hektaru dobije oko 530 evra podsticaja po raznim osnovama. Kod nas je problem što nemamo budžet koji bi to mogao da izdrži", ističe agronom Stevan Mesarović.

On ističe da Srpska nema socio-ekonomsku analizu za selo.

Da je stanje u poljoprivredi izuzetno teško u emisiji IZAZOVI BN televizije svjedoči i urednik emisije Selo BN televizije Tihomir Nestorović.

"Za 40 godina koliko pratim razvoj i dešavanja u poljoprivredi, mijenjale su se razne politike, a ni u jednoj oblasti se nije dogodilo toliko promjena kao u poljoprivredi. Ranije je bilo mnogo sigurnije tržište", naglasio je Nestorović, podsjećajući da je poljoprivreda najteži i najodgovorniji zanat.

"U poljoprivredi Republike Srpske vlada sveopšti haos", napominje Miladin Stanić iz Odbora za poljoprivredu Narodne skupštine Republike Srpske.

“Proizvođači povrća u Bijeljini na pijaci svoj proizvod ne mogu prodati dok šleperi i šleperi robe iz uvoza prolaze kroz Bijeljinu i idu našim drumovima", navodi primjer Stanić i poručuje da su poljoprivredni proizvođači bez zaštite domaće proizvodnje osuđenii na propast.

Novac koji se izdvaja iz bužeta Republike Srpske za poljoprivredu ne izdvaja se ni strateški niti prema zakonu, istakao je Stanić i dodao da najveći dio tog novca odlazi u nelegalne tokove.

“Jednan od najvećih `perača` novca je `Farmland`. Činjenično stanje je da je tamo oprano 10 miliona KM robnih rezervi”, jasan je Stanić.

Krivci za lošu situaciju u poljoprivredi su jednim dijelom i politika, a jednim i neorganizacija poljoprivrednih proizvođača u Republici Srpskoj i ostalom dijelu BiH, kazali su poljoprivredni proizvođači u emisiji IZAZOVI BN televizije.



BN televizija