Zima donosi još veću zagađenost vazduha

Samo u Tuzli su čak 12 puta prekoračene tolerantne granične vrijednosti tokom mjerenja zagađenja vazduha tokom oktobra, a rezultati mjerenja su pokazali izuzetno zabrinjavajuće trendove i u još nekoliko gradova u BiH.

Bosna i Hercegovina 31.10.2016 | 22:35
Zima donosi još veću zagađenost vazduha
"Najviše koncentracije sumpor-dioksida u zadnje vrijeme su mjerene u Tuzli, najvjerovatnije pod uticajem rada termoelektrane. U posljednjih nekoliko dana dolazi do postepenog porasta zagađenja vazduha na mjernim mjestima i očekujemo i dalji rast ulaskom u zimu", kaže meteorolog Enis Omerčić iz Odsjeka za vazduh Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Jedna penzionerka iz Tuzle kaže da je najgore kad je ujutru magla, pa je šetnja posebno za bolesne teška, te stavi šal preko usta jer vazduh nije čist.

Prema podacima Republičkog hidrometeorološkog zavoda Republike Srpske, u toku prethodnog mjeseca u Prijedoru je šest puta prekoračena granična vrijednost i dva puta tolerantna vrijednost za PM10 čestice (lebdeće čestice prašine), dok su na mjernom mjestu u Brodu dnevne vrijednosti prekoračile tri puta graničnu vrijednost.

I u Banjaluci, na tri mjerna mjesta - Paprikovac, Centar i Borik, koja su u nadležnosti grada Banjaluka, granične vrijednosti za suspendovane čestice su takođe bile prekoračene, ali je ipak kvalitet vazduha ocijenjen kao prva kategorija kvaliteta.

"Skoro svi gradovi u BiH imaju stalni problem sa koncentracijom lebdećih čestica prašine u vazduhu. Konkretno za ovu materiju je propisano da se do 35 prekoračenja srednje dnevne koncentracije od 50 mikrograma po metru kubnom toleriše kao čist vazduh - a mi u Zenici imamo 150 do 200 dana s ovim prekoračenjem. Sarajevo i Tuzla ne zaostaju mnogo za Zenicom. U Sarajevu tokom najdužih epizoda zimskog zagađenja čestice znaju da dosegnu i do 400 mikrograma na mjernim mjestima", objašnjava Omerčić.

Lokalne zajednice mogu mnogo uticati na kvalitet vazduha kroz prostorno planiranje.

Omerčić navodi kao svijetli primjer cementaru i termoelektranu iz Kaknja, koja je u prethodnih nekoliko godina smanjila štetnost za više od 90 odsto.

Ove godine je potpisan i NEAP - akcioni plan za smanjenje emisija iz termoelektrana u BiH i "Natron Hayata" iz Maglaja, koji bi trebalo do 2030. godine da smanji emisije iz ovih pogona za 50 do 98 odsto, u zavisnosti od zagađujuće materije.

"BiH je neophodan zakonski regulisan sistem eliminacije vozila iz saobraćaja za vozila koja imaju prekomjernu emisiju zagađujućih materija. Trenutno se praktikuju mjerenja ispušnih gasova na tehničkom pregledu, međutim niti postoji baza podataka o tome, niti postoji način da se vozilo ukloni iz saobraćaja po ovom aspektu", kaže Omerčić.

(Nezavisne novine)

Komentari / 0

Ostavite komentar