Prijete li nam suše i poplave i ko je kriv?

Od posljedica zagađenja vazduha godišnje umre između četiri i šest miliona ljudi, pokazuju najnovija svjetska istraživanja.

Republika Srpska 31.10.2016 | 07:59
Prijete li nam suše i poplave i ko je kriv?
Dinamične klimatske promjene ostavljaju posljedice i na Republiku Srpsku, o čemu dovoljno govori činjenica da prosječna godišnja temperatura, koja je nekada iznosila 10,6  danas prelazi 12,8 stepeni.

Istraživanja stučnjaka, klimatologa rađena na području Republike Srpske pokazala su da nas do kraja ovoga vijeka očekuje sve više suša, ali i poplava. Stručnjaci kažu da je dinamičnih klimatskih promjena bilo i ranijih godina, ali ne u tolikoj mjeri kao danas.

Sve veće emitovanje gasova i nepažnja ljudi narušili su i klimatsku i ekološku ravnotežu. Zato nije ni čudo što se u samo jednoj nedjelji smijeni više različitih godišnjih doba. Strčnjaci upozoravaju da će budućnost biti neizvjesna, ako se što prije ne reaguje.

"Svi eminentni naučno-stručni krugovi govore da, ako povećanje globalno bude išlo preko 1.5 stepeni, onda nam budućnost nije izvijesna. Ne znamo šta će se dešavati sa atmosferom. Za očekivati je mnogo češće pojave hladnih frontova, mnogo više turbulencija u atmosferi, ali i pojavu suša i poplava. Ti ekstremi biće još dominantniji i ne znamo šta će imati za posljedicu. Jedino što možemo da učinimo jeste da promijenimo ekološki odnos prema životnoj sredini i atmosferi, ali i da stabilizujemo gasove" objašnjava klimatolog i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta u Banjaluci GoranTrbić.

Ni čistoća vazduha u Srpskoj nije na zavidnom niovu. U zimskom periodu zagađenost često prelazi granice normale. Iz Instituta za zaštitu i ekologiju Srpske pokušavaju što više da prate kvalitet vazduha, putem monitoringa, koji trenutno postoje samo na nekoliko mjesta.

Vazduh je, kažu, najzagađeniji u industrijskim zonama. Ipak, stručnjaci su demantovali medijske natpise da je Bosna i Hercegovina među najzagađenijim zemljama.

"U spektakularnim naslovima često vidimo da je BiH treća na listi zagađenosti vazduha. Tu sigurno postoji značajno zagađenje vazduha, ali u tim istraživanjima obično se uzimaju jedan ili dva grada, koji imaju određenu industriju i kojima je monitoring zagađenosti bio visok. Generalno, mislim da nismo u samom vrhu, jer imamo gradove gdje je vazduh mnogo čistiji i gdje ga zagađuje samo saobraćaj. To sve treba uzeti sa rezervom" ističe direktor Instituta za zaštitu i ekologiju RS Predrag Ilić.

Ovaj institut nedavno kvalitet vazduha u Banjaluci istraživao u gradu i na Banj brdu. Rezultati su bili zapanjujuće različiti, iako su rađeni u isto vrijeme. Kvalitet vazduha i klima bili su daleko drugačiji u samom centru grada, nego klima na Banj brdu. Prirodni hlad i zelenilo nedostaju najvećem gradu Srpske, pa se zbog toga i osjeti klimatski disbalans između Banjaluke i drugih perifernih mjesta u Republici Srpskoj.

Iako su svi saglasi da su zagađenje vazduha i klimatske promjene globalni problem, pojedinci se moraju edukovati i shvatiti značaj klimatskih promjena i ekološke ravnoteže. Zato Fond za zaštite životne sredine aktivno sufinansira brojne modele energetske efikasnosti, čime će se uveliko umanjiti emisija štetnih gasova.

"Najznačajnije aktivnosti koje sada realizujemo je sprovođenje mjera energetske efikasnosti. Ona za krajnji cilj ima smanjenje emisije u vazduhu, što u značajnoj mjeri doprinosi smanjenju i usporavanju klimatskih promjena.To su neka globalna kretanja u kojima učestvuje RepublikaSrpska. U ovoj godini Fond će kroz projekte investirati oko 900 000 KM" kaže direktor Fonda za zaštitu životne sredine Srđan Todorović.

Republika Srpska već uveliko sprovodi projekat energetske efikasnosti.Trenutno se oprema 31 objekat, a prioritet imaju zdravstvene i obrazovne ustanove. Ugovorom do 2018. godine Srpska se obavezala da će ovim modelima uštedjeti energiju do devet odsto,  što će unaprijediti i ekološku ravnotežu, poručili su iz Ministarstva za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS. Ipak, to je tek početak borbe i pravi rezultati se mogu očekivati tek kroz 10 do 15 godina.

(Srpskacafe.com)

Komentari / 7

Ostavite komentar
Name

nikola

31.10.2016 08:03

Pa Dodik ko bi drugi bio kriv.

ODGOVORITE
Name

Perica

31.10.2016 08:10

Kriv je Dodik, naravno!

ODGOVORITE
Name

Borac

31.10.2016 08:11

Pa zar nije Dodik kriv i za ovo?

ODGOVORITE
Name

liberal

31.10.2016 10:09

Tacno. U pravu si. Nije on kriv kao izvodjac radova ali matrica zivota koju je stvorila njegova sekta jeste. Ovom gradu nije potrebno zelenilo haoticno natrpano gdje ko stigne. Nama treba "provjetravanje". Pametni ljudi su prije rata stvarali tzv zelene pojaseve koji su ispresijecani zgradama tako da se grad doslovno gusi. Sad je stanje takvo da tu vise nema popravnog.

Name

Лија

31.10.2016 09:26

Прогнозе говоре: Ако не буде суша биће кишовито, а ако буде кишовито неће бити суше. Свједно, како буде да буде криви су ови из власти, а помало и из опозиције.

ODGOVORITE
Name

Seljak

31.10.2016 12:19

Dodik zna se tu nema sumlje

ODGOVORITE
Name

Dragan

01.11.2016 11:24

I Arie Livne sa ekipom koja "odobrava" koncesije.