Vlast opet zavlači ruku u džep zaposlenih

Uprkos tvrdnjama vlasti da raste BDP, da se stvara dobar poslovni ambijent, te da se razvija privreda, praksa pokazuje drugačije. U nemogućnosti kvalitetnih ekonomskih rješenja i pokretanja privrede, vlast ponovo zavlači ruku u džep ono malo zaposlenih. Porezi na plate se povećavaju. Nezadovoljni su i privrednici i radnici. Jedino cvjeta – rad na crno.

Republika Srpska 22.10.2016 | 19:52 U Republici Srpskoj plate radnika opterećene su brojnim doprinosima i porezima. Na primjer, na neto platu od oko 500 KM, kolika je prosječna plata u privredi, državi za poreze i doprinose mjesečno ide više od 300 KM.

Na iznos bruto plate od oko 500 KM poslodavac za radnika uplaćuje ukupno šest doprinosa - za zdravstvo 60,8 KM, za PIO 93,7 KM, za dječiju zaštitu 7,6 KM, te za osiguranje za vrijeme nezaposlenosti 5 KM. Osim toga, porez na dohodak od 500 KM iznosi 19.95 KM mjesečno, a plaća se i doprinos za solidarnost od 2 KM.

Poslovanje firmi najviše opterećuju doprinosi za penzionersku i invalidsku zaštitu do 18,5%, pa onda doprinosi za zdravstveno osiguranje, koji su 12% od ukupne bruto plate.

Ukoliko se nalazite na bolje plaćenom radnom mjestu, to predstavlja i veći teret za poslodavca. Što znači, ukoliko ste na račun dobili npr. 520 KM, poslodavac je za vašu bruto platu izdvojio 833 KM.

Porezi i doprinosi zbirno iznose 33 odsto, ali u načinu obračuna bruto plate "kriju" se dodatna opterećenja na neto platu.



"U BiH trenutno imamo oko 218 hiljdada radnika koji rade u sivoj zoni i po osnovu njihovih izdvajanja država mjesečno gubi 71 milion KM. Ako bi došlo do smanjenja poreza i doprinosa, taj dio bi se sigurno smanjio”, ističe ekonomista Milenko Stanić za BN televiziju.

Republika Srpska je u posljednjih 8 godina opterećenje na radničku platu povećala sa 32,7 na 38,5 odsto. Upravo zbog visokih nameta cvjeta rad na crno. Prema procjenama Saveza sindikata RS, u Srpskoj cifra neprijavljenih radnika dostiže i 80 hiljada, a više od 36 hiljada je prijavljeno na minimalac. Rješenje za resterećenje plaćanja doprinosa postoji, saglasni su ekonomisti, samo je pitanje na koji način, odnosno gdje će doći do rezanja.

“Jedan od prijedloga onih koji se bave tim istraživanjem jeste smanjenje poreza i doprinosa, a kompenzacija za gubitak fondova, koji ce nastati kao posljedica, jeste veći porez na potrošnju , većim PDV-om u BiH”, kaže Stanić.

Za Miladina Jovičića, profesora na Fakultetu poslovne ekonomije u Bijeljini, rješenje je u jačanju ekonomske discipline i smanjenju poreza.

“Vi imate ogromno crno tržište, tj. radnu snagu koja nigdje nije prijavljena, to je čist gubitak za državu, a druga stvar: ako kaznite poslodavca, njemu je rješenje ili da zatvori preduzeće ili otpusti radnike”, ističe Jovičić za BN televiziju.

Državi je očajnički potrebno da na sve moguće načine izvuče novac od zaposlenih građana da bi finansirala svoj glomazni birokratski sistem, pa je potrebno smanjiti administraciju, naglašava struka.

Ono što je sigurno, manji porezi znače više zaposlenih, a više radnih mjesta znači i više novca u budžetu. Sistem "jedan radnik na jednog penzionera" na duže staze je neodrživ, jasna je poslovna zajednica.

Kada se podvuče crta, poslodavcima je preteško da izdrže teret koji im je stavljen na leđa, a radnicima, bar onim sa prosječnim platama, sva se računica ipak svede na puko preživljavanje.



(BN televizija)