Kome služe web-stranice institucija?

Kvalitet informacija, ažurnost, pravovremenost – ništa od navedenog nije jača strana službenih web- stranica državnih institucija. Mnoge nisu ažurirane mjesecima, pa čak i godinama. Isključe li se osnovni podaci, poput istorijata o samoj instituciji, ustanovi ili preduzeću, nadležnostima i kontaktima – malo je onih koje se mogu pohvaliti o pitanju ''vijesti".

Republika Srpska 22.10.2016 | 19:47

Primjer jedan: Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove tu rubriku nikako nema.

Primjer dva: JP "Robne rezerve Republike Srpske" posljednja aktuelnost – 2012. godine.

Primjer tri: Agencija za držvanu upravu posljednje obavještenje u istoimenoj rubrici objavila je prije četiri godine.

Primjer četiri: Agencija za agrarna plaćanja na zvaničnoj stranici nema ništa, osim kontakt telefona i i imejl adrese.

Primjera je još mnogo.

Agencija za bankarstvo Republike Srpske posljednjih mjeseci je u žiži javnosti zbog brojih afera koje su potresale bankarski sektor. Možda baš zbog toga na stranici imaju samo tri saopštenja od početka godine. Novinarima su problematične i stranice sudova u Republici Srpskoj. Oglasne table sa rasporedom sudjenja, kazu, bez komentara.

Ažurnost nije jača strana ni javnih preduzeća. Na stranicama najmanje ima planova i izvještaja rada. Posljednja istraživanja TI BiH pokazala su poražavajuće podatke.

Stranica Vlade Republike Srpske je za mnoge posebna priča. Osim najava i saopštenja Kabineta Željke Cvijanović na službenoj stranici nema online rubrike. Rubrika "Pres uživo" - ne funkcioniše. A u arhivi presa video-zapisi od prije godinu, dvije.

Novinari i javnost predlažu formiranje institucije koja bi kontrolisala rad izvršne vlasti, ustanova i preduzeća.

I institucije BiH putem svojih službenih stranica ne osiguravaju uspješnu kominikaciju izmedju javnosti i aministracije. Tako je, na primjer, Agencija za državnu službu posljednji oglas o polaganju javnog ispita objavila 2009. godine.

Proaktivno objavljivanje informacija nepoznanica je za bh institucije. Do podatka se dolazi pisanim zahtjevom. Odgovor često kasni, a još češće ga ne bude nikako!

(BN televizija)

Komentari / 9

Ostavite komentar

fake

22.10.2016 18:47

Pa kad fejkaš republiku, onda fejkaš i vladu i institucije.A kako je trend da danas svi imaju web stranicu onda se mora i ovo platit jbga

ODGOVORITE

Igor

22.10.2016 19:18

Nek su oni utrpali milione Lanaku i sličnima u džep, a što sajtovi nerade nema veze .... Otiđite na CIN bazu tendera i vidite koliko su platili dosada za informaticke usluge

ODGOVORITE

BL

22.10.2016 20:47

Sajtovi, kompijuteri,toboze programi, pa original softveri pa antivirusi, pa odrzavanje sajtova i uredjaja pa umrezavanje...sada to sve puta broj kancelarija i broj radnika udrzavi...Tako vam je od vrece za smece do automobila sve ugovoreno i onda se neko pravi veliki biznismen u sposoban a misle da su ostali ljudi glupi. Na izborima se to i potvrdi jer se narod boji muslimanskih koljača, a ne zna taj narod da se za te pokradene pare mogla opremiti specijalna policija, cak i legiji stranaca mozes platiti, moglo se lobirati po svijetskim medijima...Ovako narod roblje a sinovi cerke drzavnika veliki pametnjakovici i poslovni ljudi. Gdje je tu srpstvo kada je narod siromasan?!

Lemi

22.10.2016 21:45

Kazu da je Lanaco prosle godine zavrsio sa 28 milona prihoda i 12 milona KM dobiti. Svima je jasno o cemu se ovde radi. Treba samo pogledati unazad i vidjeti koliko su placani web sajtovi vlade RS i ministarstava i naravno nekako ih je radio Lanaco. Ovo nema nigde u regiji ali ni u svijetu, ali je izgleda sve u interesu nase RS. Sad ce i Prointer da raste iz godine u godinu kao i Lanaco s obzirom da ga sin Igor gura u sva javna preduzeca, zdravstvo, fondove...