Prodaju pokvareno i zaraženo meso!

Ono u šta se sumnjalo sada je i potvrđeno - trgovci prodaju pokvareno i zaraženo meso.

Srbija 18.10.2016 | 12:00 To je pokazala vanredna kontrola mesa i prerađevina koju je veterinarska inspekcija sprovela u najvećim trgovinskim lancima u Beogradu. Rezultati su alarmantni - u 98 kontrola doneseno je čak 65 rješenja za otklanjanje neusaglašenosti.

Nepravilnosti su bile različite: od loših uslova prodaje i izlaganja hrane, isteklog roka trajanja, nepravilnog deklarisanja do izmjenjenih organoleptičkih svojstava mesa i suhomesnatih proizvoda.

Na dodatno ispitivanje inspekcija je poslala 52 uzorka, a van prometa stavljeno je i uništeno 120 kilograma mesa i 43 kilograma prerađevina.

Pored mesa, sporni su i proizvodi od mlijeka, zatim jaja i riba. Tako je na uništavanje poslato i 21 kilogram proizvoda od mlijeka, 690 komada jaja i 1,4 kilogram ribe.

"Rezultati pokazuju da problem postoji. Proteklih mjeseci građani su se žalili na kvalitet svježeg mesa, prerađevina i drugih namirnica životinjskog porijekla. To je bio signal da na tržištu nešto nije u redu i pokazalo se da su prigovori kupaca bili osnovani", ispričao je Nenad Petrović, direktor Uprave za veterinu.

Kako je objasnio, nenajavljene kontrole započete su u trgovinskim lancima jer se u njima obavlja najveći dio prometa životinjskih namirnica. Na pitanje ko su problematični prodavci Petrović nije želio da ih imenuje.

"Vanredna kontrola se nastavlja i proširiće se i na druge trgovine, male mesare, uključujući i druge gradove i proizvođače. Niko u ovoj inspekciji nema namjeru da bilo šta krije, a najdrastičniji primjeri kršenja propisa biće javno objavljeni. Cilj je da zaštitimo kupce i omogućimo bezbjedno tržište. Izgleda da ove kontrole ranije nisu bile toliko učestale", poručio je Petrović.

Stručnjaci tvrde da je meso u Srbiji veoma lošeg kvaliteta. Jedan od većih problema je to što se godinama u Srbiju uvozi mehanički separisano meso i mesni otpad u kome se nalaze hormoni, antibiotici, teški metali i druge opasne materije.

Od toga se proizvode i neke mesne prerađevine, a sastojci koji ulaze u sastav takvih proizvoda ne koriste se ni u ishrani životinja u pojedinim zemljama Evropske unije. Najviše ih ima u pilećim proizvodima. Ništa nije bolje ni sa domaćim proizvođačima.

Bivši načelnik veterinarske inspekcije, Miroslav Stojšić, tvrdi da se u meso dodaje sve i svašta.

"Pileće i svinjsko meso koje se može kupiti u prodavnicama u Srbiji porijeklom je s domaćih farmi koje rade na veliko. Proizvođači utove pilad za 35-40 dana do tri kilograma žive vage. To je nabildovano mlado meso i puno je vode. Stoka se hrani koncentratom u koji se dodaju hormoni, antibiotici i kokcidiostatici. Ti sastojci se deponuju u mesu i kostima i vrlo su opasni za zdravlje potrošača, naročito djece", ističe Stojšić i objašnjava da su iz tog razloga danas krmenadle bijele:

"Kad takvo meso ostavite u frižideru, iz njega se iscedi puna tacna vode".

On podsjeća i na opasnost takozvanog MSM - mašinski separisanog mesa, koje sadrži velike količine mljevenih kostiju prepunih teških metala, antibiotika, hormona, a koje se uvozi iz EU.

Prema njegovim riječima, sve to završava u mesnim prerađevinama, prije svega viršlama, kobasicama, salamama i paštetama, koje svakodnevno jedemo, iako je MSM odavno u EU zabranjen čak i za pseću i mačju hranu.

"Najviše toga ima u pilećim proizvodima i u njima je i najopasnije, ali daleko od toga da je samo piletina ugrožena. Kod pilića su koske tanke, krte, drobljive, pa je od njih teško precizno odvojiti meso i onda se sve drobi, melje sa kostima, propušta kroz sita i u taj sastav iz kosti uđu teški metali, antibiotici, hormoni. Te supstance se naime najviše zadržavaju upravo u kostima, a djelimično i u mesu", objašnjava Stojšić.

Kako kaže, sve se melje u kompletu, kosti, šija, trtica, sa trtičnom žlijezdom punom hormona, često i salmonele, leđa...

"U zapadnim zemljama odavno je zabranjeno da se ovakva smjesa koristi u proizvodima namjenjenim ljudskoj ishrani. U početku, to su ubacivali u hranu za pse i mačke, ali je onda čak i to zabranjeno. Na kraju, pošto to ne upotrebljavaju, a uništavanje u kafilerijama je skupo, najlakše rješenje je bilo da to izvoze u zemlje poput naše, uvoznicima, industriji mesa, manjim proizvođačima", navodi Stojšić.

Izvor: Informer