Krajiški Babo - noćna mora Izetbegovića

Povratak Fikreta Abdića, osnivača Autonomne Pokrajine Zapadna Bosna, na političku scenu Bosne uznemirio je lidera stranke SDA Bakira Izetbegovića do te mjere da je list "Dnevni avaaz", blizak Izetbegovićevoj stranci, u podnaslovu glavnog teksta o lokalnim izborima u BiH o Babinoj pobjedi napisao - ratni zločinac vodi u Velikoj Kladuši.

Bosna i Hercegovina 04.10.2016 | 11:10 Fikret Abdić, lider Laburističke stranke BiH koji je na lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini izabran za gradonačelnika Velike Kladuše, nije dočekan čestitkama Bakra Izetbegović, lidera SDA. Štaviše, Izetbegović je pobjedu Abdića prokomentarisao riječima da je on "ratni zločinac, potrošeni političar i starac, i da nema kuveta (snage) da uradi ni dobro ni loše".

Ove riječi Izetbegovića mlađeg izgleda da nisu mnogo zasmetale Abdiću, koji je svojevremeno bio primoran da, iako je slavio na izborima za tadašnje Predsjedništvo BiH (1990) kao jedan od tri predstavnika muslimanskog naroda, sa najviše glasova, mjesto ustupi Aliji Izetbegoviću.

Edina Abdić Pleho, portparol Laburističke stranke BiH, kaže da je pobjeda njihovog kandidata za njih bila očekivana, ali da ne želi da komentariše ničije izjave.

"S obzirom na komentare koje su dali i predstavnici drugih političkih partija pa eto i predsjednici, zaista to ne bismo komentarisali zato što smo mi u stranci upravo radi istinitosti i upoznavanja javnosti na sajtu i objavili biografiju Fikreta Abdića. Dakle, on je politički angažovan od svoje 21. godine, ima zavidnu političku biografiju, za razliku od predstavnika ostalih političkih stranaka, koji se, eto, ne libe se da daju i takve izjave", izjavila je Edina Abdić Pleho za Sputnjik.

Da li je Izetbegović ovako reagovao zato što je njegova stranka ostala bez vlasti u desetak opština, uključujući i drugi po veličini gradu u Bosni - Zenicu, ili pak zbog činjenice da bi Abdić mogao da mu bude ozbiljan "politički" protivnik u budućnosti, teško je reći.

U svakom slučaju povratak Babe, što je inače nadimak Fikretu Abdiću, mogao bi postati Bakirov problem u bošnjačkom političkom tijelu, i to iz više razloga.

Abdićeva karijera se dijeli na dvije etape  predratnu i ratnu. Prije rata Abdić je bio prvi čovjek prehrambenog giganta "Agrokomerc", kada je i dobio nadimak Babo, a njegova karijera u privredi je završena 1987. godine najvećom bankarskom aferom u bivšoj Jugoslaviji.

Mnogi od nas tada su prvi put čuli za termin "ček bez pokrića", jer je firma kojom je Abdić upravljao izdala mjenice bez pokrića u vrijednosti od oko 400 miliona dolara. U njoj su, između ostalih, učestvovali i Ljubljanska banka, kao i braća Hamdija Pozderac i Hakija Pozderac.

Iz zatvora je izašao 1990. godine, a narod ga je dočekao kao heroja. Nedugo zatim, pristupio je Stranci demokratske akcije Alije Izetbegovića.

Druga etapa Abdićeve karijere odnosi se na period rata u Bosni i Hercegovini. Godine 1993. proglasio je najkraću pseudorepubliku na terenu bivše Jugoslavije, na granici sa Srpskom Krajinom pod nazivom Autonomna Pokrajina Zapadna Bosna (APZB).

Sjedište APZB je bila Velika Kladuša, a planovi su bili da APZB pokrije čitavu teritoriju poznatiju kao Bihaćki džep, koja je uključivala opštine Cazin i Bihać. Te iste godine Abdić je potpisao sporazume sa Srbima (22. oktobar 1993) i Hrvatima (14. septembar 1993) za koje je tvrdio da su urađeni sa namjerom da spasu muslimanski narod.

Sa 5. korpusom takozvane "Armije Bosne i Hercegovine", koja je bila lojalna Aliji Izetbegoviću, zbog toga su iste godine 1993. izbili sukobi, i oni su ostali zapamćeni kao jedini unutarnacionalni sukobi na području bivše SFRJ.

Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini, Fikret Abdić se nastanio u Hrvatskoj, u Opatiji, gdje je počeo da se bavi privredom. U međuvremenu, sud u Bihaću je optužio je Abdića za smrt 121 civila i trojice ratnih zarobljenika te ranjavanja više od 400 osoba u regionu tokom rata, zbog čega ga je hrvatski sud u Karlovcu osudio na 20 godina zatvora, navodeći planiranja i organizaciju logora i prihvatnih centara u opštini Velika Kladuša.

Godine 2005. u Vrhovnom sudu Hrvatske je razmatrana žalba na presudu, koja je na kraju smanjena na 15 godina. Iz zatvora u Puli je pušten 9. marta 2012. pošto je odslužio dvije trećine kazne, odnosno 10 godina i devet mjeseci.

Velika Kladuša dočekala ga je ovacijama. Mnogi političari tog doba ubjeđeni su da bi dešavanja u Bosni i Hercegovini išla u sasvim drugom pravcu da ga Alija Izetbegović, faktički, nije sklonio iz politike. Tih ratnih godina Abdić je, tvrde upućeni, imao dobru saradnju sa vlastima Republike Srpske, Republike Srpske Krajine i Hrvatske republike Herceg-Bosne, što je, kako se navodi, moglo da rezultira da se BiH tada podijeli između tih naroda bez rata.

Da li bi zaista i bilo tako, nikad nećemo saznati, ali ako je suditi po pobjedi koju je odnio u mjestu u kome od oko 6.000 stanovnika, koliko ih ima prema popisu iz 1991. godine, pet hiljada njih čine Bošnjaci, Izetbegović ne bi trebalo da potcijenjuje mogućnosti ovog, kako je rekao, "starca".

Izvor: Sputnjik