Evo šta rade migranti kada se razbole...

Ovako se liječe migranti koji su u prolazu kroz Srbiju.

Srbija 03.09.2016 | 12:15 Šta može da uradi čovjek koji se razboli, a nema krevet, ne govori jezik zemlje u kojoj se nalazi, nema novca, ni svog ljekara? Šta biste vi radili kada ne biste mogli da odete do apoteke, opišete simptome, kupite lijek protiv prehlade ili posjetite ljekara?

Dječak od trinaest godina je sjdeo u hladu, držeći se za glavu. Oko njega se već napravila gužva, dok ga ljekar spušta u ležeći položaj i ispod njegove glave improvizuje jastuk. Izgleda premoreno i zabrinuto. Mjere mu temperaturu i puls i rashlađuju ga. Prate njegovo stanje dva sata i misle da je u pitanju običan grip- poslije blagih lijekova temperatura je pala, piše portal Srbija danas.



Iako u tom trenutku od prisutnih migranata nikom drugom nije potrebna pomoć, takvi slučajevi nikako ne mogu da se predvide, naročito u promenljivim vremenskim uslovima. Nema pravila ni u tome kada će u okolini autobuske stanice biti manje ili više migranata, kažu u ljekarskoj ekipi koja pruža medicinsku pomoć migrantima u Beogradu. 

"Trenutno ima mnogo manje ljudi nego inače, ali to ne znači da će ista situacija biti sutra. Nekad je veliki broj onih kojima je potrebna naša pomoć, toliko da jedva sve postižemo iako smo ovde 24 sata dnevno", priča prevodilac iz dežurnog ljekarskog dvojca u parku pored Ekonomskog fakulteta u Beogradu i dodaje da se na jednom pacijentu zadrže koliko god je potrebno.

"Pratimo ih što duže možemo. Bilo ih je troje sa simptomima malarije, koja je kasnije potvrđena i sve troje su uspješno izliječeni. Kada je u pitanju infektivna bolest, bez pogovora nam izlaze u susret u zdravstvenim ustanovama, iako su ovo ljudi za koje je ne postoji papirologija, jer nemaju nikakva dokumenta", kaže prevodilac u timu ljekara.

Prema njegovim rečima, migranti su se najprije snebivali u traženju ljekarske pomoći, ali većina njih je tu duže vrijeme i poznaju ljekarske ekipe koje su prisutne non-stop u tri smjene. Stečeno poverenje znači da će i sami tražiti pomoć i da je neće odbijati.



"Ovdje, na licu mjesta, ne dešava se da odbiju pomoć. Neki odbijaju da odu do bolnice", pravdaju se da nemaju vremena ili očekuju da krenu ka granici, imaju svoj neki program. Dešavalo se i da odu do Urgentnog i vide da je velika gužva, pa se predomisle i vrate", kažu u ljekarskom timu.

Naročito je potrebno ženama objašnjavati zašto je bitno da posete ljekara kada imaju ginekoloških problema.

"Pokušavamo da ih ubijedimo da prihvate pomoć, da to nije za šalu. Kada im se lijepo objasni, sve uglavnom prihvate da odu kod ljekara."

U prihvatnim centrima, poput onog u Krnjači, koji trenutno prima najviše ljudi i ima najbolje uslove, postoje ljekarske ekipe koje javljaju hitne slučajeve. Istovremeno, zbog nepredvidivih vremenskih uslova u Beogradu, i sami ljekari savetuju migrante da ostanu u prihvatnim centrima, gde imaju zaštitu od kiše i sunca, bolje higijenske uslove i konstantnu negu. Ipak, najčešća je situacija da su u prihvatnim centrima žene, djeca i stari.

Muškarci žele da ostanu blizu Autobuske stanice, odakle povremeno odlaze do granice. Ako ne mogu da odu gde su namjerili, u potrazi za novim domom, uvek se, kažu ljekari, vraćaju u parkić kod Ekonomskog fakulteta i u okolinu Autobuske stanice. Tu se već osećaju prijatno i sigurno.

(Srbija danas)
(Foto: Srbija danas)