Zbog čega je 9. januar značajan za sve Srbe?

Malo koje političko pitanje je od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanja rata izazvalo tenzije tolikih razmjera kao što je to odluka zvanične Banjaluke da održi predstojeći referendum.

Republika Srpska 01.09.2016 | 22:53 Građani Republike Srpske izlaze na biračka mjesta 25. septembra kako bi dali svoj odgovor na referendumsko pitanje - "Da li podržavate da se 9. januar obilježava i slavi kao Dan Republike?"

Zbog čega je 9. januar značajan za sve Srbe?

Na Palama je 9. januara 1992. tadašnja Skupština srpskog naroda u Bosni i Hercegovini, nakon zanemarivanja volje Srba od strane Bošnjaka i Hrvata, proglasila Srpsku Republiku Bosnu i Hercegovinu, a 12. avgusta iste godine naziv je promjenjen u Republika Srpska. Realnost postojanja srpskog entiteta je uvažena i definisana Dejtonskim mirovnim sporazumom.

Pored političke težine koju ovaj datum nosi, on ima i svoj etno - religijski značaj. Naime, 9. januara nije samo Dan Republike Srpske, već i slava RS Sveti Stefan. Imajući u vidu značaj slave u ispovjedanju religije pravoslavnih Srba, obilježavanje ovog datuma dodatno dobija na težini.

Kakva je politička težina referenduma u Republici Srpskoj?

Referendum koji je podigao na noge i Istok i Zapad ima simboličan, istorijski, ali i prvorazredan politički značaj. On će pokazati da li je Republika Srpska kadra da u teškim uslovima sprovodi svoje odluke definisane slovom Ustava i zakona.

Naime, Ustav Republike Srpske predviđa mogućnost raspisivanja referenduma o pojedinim pitanjima iz svoje nadležnosti, nakon odluke Narodne skupštine. Odluke o praznicima na nivou entiteta svakako spadaju u isključivu nadležnost Republike Srpske, iako je Ustavni sud BiH pod pritiskom stranih sudija donio odluku kojom zabranjuje proslavljanje ovog datuma pod izgovorom da nije u skladu sa "duhom Dejtona".

Ko može da ga spriječi ?

Republika Srpska vrši suverenu vlast na svojoj teritoriji, i sprovodi zakon putem entitetskog MUP-a. Zbog toga nametanje odluke putem bilo kakvih pravnih akata centralne vlade u Sarajevu ili legalnom primjenom sile nije moguće.

Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine je odbila da ustupi biračke spiskove Republici Srpskoj za predstojeći referendum. Međutim, institucije RS su spremne i na taj scenario, tako što će izvršiti ponovni upis birača u birački spisak, ili na neki drugi način omogućiti neometano izjašnjavanje građana.

Visoki predstavnik u BiH ima izuzetno široka ovlašćenja, i njemu u bliskoj prošlosti nisu bila strana ukidanja i izmjene važnih zakona, pa čak ni smjene legitimno izabranih državnih funkcionera. Međutim, prilikom sprovođenja neke odluke na terenu njemu su ruke vezane. Jedina mogućnost koja mu preostaje je da zatraži upotrebu međunarodnih snaga stacioniranih u BiH koje bi silom zaustavile izražavanje narodne volje. Međutim, to bi pokrenulo nezaustavljiv proces i predstavljalo opasan presedan u postratnoj BiH.

Referendum, dakle, ne može biti spriječen na legalan način. Moguće je jedino izvršiti pritisak na Banjaluku da od njega odustane, ili da se dogodi neki scenario koji na ovom zapaljivom području ne želi niko. Ukoliko bude sproveden, pokazaće izuzetnu sposobnost Republike Srpske i njenih institucija da donose važne odluke, i obezbjediti daleko povoljniju poziciju RS unutar BiH, ali i u međunarodnoj zajednici.

Izvor: Srbija danas