Promjena koju nudi SNSD je personalna

Ključni problem u Banjaluci jeste nedostatak novih radnih mjesta i nepovoljan privredni ambijent. Na tome treba da se intenzivno radi sve dok službenici, činovnici, odbornici i svi funkcioneri koji upravljaju gradom ne budu shvatili da su oni tu zbog građana, a ne barijera ili kočnica za ostvarivanje njihovih prava – rekao je za portal SrpskaCafe Dragan Milanović, jedini predstavnik Srpske radikalne stranke Republike Srpske na oktobarskim izborima u Banjaluci.

Republika Srpska 24.08.2016 | 20:44 Na ovogodišnje lokalne izbore SRS Republike Srpske izlazi u okviru zajedničke liste sa SDS-om, sa kojim, kako kaže Milanović, imaju dvodecenijsku saradnju.

– Ta saradnja je doprinijela da u Banjaluci i još nekoliko opština izađemo sa zajedničkom listom, dok u većini izlazimo samostalno. SRS ne spada u red velikih stranaka ali se može pohvaliti zavidnim političkim kapitalom jer je možda i jedina u Republici Srpskoj koja nije mijenjala ni političke partnere, niti odstupala od zacrtanih ideja. Jedina smo politička stranka u Srpskoj koja nikada, ni na jednom nivou vlasti, nije glasala niti za jedan prenos nadležnosti sa RS na nivo BiH, niti za bilo koju odluku koja je imalo umanjila ingerencije RS – kaže Milanović.

o Kako se, po vama, trenutno upravlja Banjalukom?

– Loše. Neću ništa novo reći ako kažem da je stanje u Banjaluci poražavajuće. Mnoga djeca nemaju mogućnost da idu u vrtiće, Vrbas je zagađen, loš je privredni ambijent, nema investicija, nezaposlenost velika, mladi odlaze itd. Apsurdno je što to govore i ljudi koji su već dvije decenije na vlasti. Oni sada, nakon toliko vremena, promovišu da imaju nekakvu viziju za razvoj grada, a do sada ništa od toga nisu uradili.

o Mnogi Banjalučani koji nisu zadovoljni stanjem u gradu vjeruju da Radojičić može pokrenuti grad naprijed.

– Razumijem podršku Radojičiću i vladajućoj koaliciji kada je riječ o ljudima koji su zadovoljni i smatraju da je sve dobro u gradu. Ali oni koji nisu, moraju znati da je glas za Radojičića i stranke vladajuće koalicije glas za kontinuitet vladanja Banjalukom koji imamo posljednje dvije decenije. Nadam se da neće povjerovati kako će Radojičić i ekipa oko njega donijeti neke promjene, jer je to nemoguće. Ako pobjede vladaće se iz istog centra moći kao i do sada, jer Radojičića ne možemo odvojiti od SNSD-a, iako se to trenutno pokušava. Jednostavno je, ko je zadovoljan neka glasa za njega, ko nije neka izabere drugu opciju. Banjaluci su potrebni novi ljudi, znanja i energije ako želimo nešto promijeniti u ovom gradu. Tek promjenom gradonačelnika i skupštinske većine može se očekivati neki pomak. Promjena koju nudi SNSD je čisto personalna, nikako suštinska.

o Budžet grada se smanjuje. Šta je glavni razlog?

– Kod vladajuće koalicije je primjetna tendencija pada budžeta do koje dolazi zbog njihovog načina upravljanja gradom. SNSD je doveo budžet od skoro 200 miliona KM, koliko je iznosio 2008. godine, na manje od 120 miliona KM! Ta tendencija pada će se nastaviti dok vladaju iste stranke jer svojim neaktivnostima smanjuju budžet. Treba da se dovedu investicije, popravi budžet a potom sa njim racionalno upravlja. Onda bi bilo dovoljno novca i za zelene površine kojih je sve manje u Banjaluci, i za kulturu koja se zanemaruje i za sport koji je uništen i opstaje na pojedinačnim inicijativama entuzijasta.

o Na šta bi vi usmjerili svoje snage?

– Ključni problem u gradu jeste nedostatak novih radnih mjesta i nepovoljan privredni ambijent. Na tome treba da se intenzivno radi sve dok službenici, činovnici, odbornici i svi funkcioneri koji upravljaju gradom ne budu shvatili da su oni tu zbog građana, da su servis građanima, prije svega privrednicima. Na tome ću najviše insistirati. Nije normalno da jedan investitor u građevinarstvu u Banjaluci više vremena provede na dobijanju raznih dozvola, prikupljanju raznorazne dokumentacije i da na to više vremena izgubi nego što mu treba da izgradi objekat. To je nedopustivo jer je to grana koja značajno puni budžet grada.

o Zbog čega se to ne mijenja, valjda su i predstavnici vladajućih stranaka svjesni tog problema?

– Svjesni su oni toga, to je nesporno. Ali način na koji oni funkcionišu je jedan zatvoren sistem, oni nemaju volje, znanja niti želje da to promijene. Ljudi koji to rade, kojih ima previše u gradskoj upravi nisu bili na usluzi građanima, privrednicima, investitorima nego su se bavili zapošljavanjem po partijskoj liniji i radili za svoje lične interese. Bilo bi dobro uvesti i gradskog arhitektu i gradskog menadžera. Menadžer bi radio na tome da što efikasnije ustroji gradsku upravu u kojoj bi ljudi lakše ostvarivati svoja prava. Opet moram ponoviti, gradska uprava je servis građana, a ne barijera ili kočnica za ostvarivanje njihovih prava.

o Kako biste vi olakšali izdavanje građevinskih dozvola?

– Treba se izvršiti rekonstrukcija kompletne gradske uprave, kako bi bila efikasnija. Zaposlenih u njoj ima i previše, pa bi bilo u redu da barem rade svoj posao i omoguće efikasno djelovanje. Potrebno je uvesti jednošalterski sistem. U Srbiji investitor dođe na jedan šalter i na njemu završava svu dokumentaciju, a gradska administracija radi za njega tako što traži svu potrebnu papirologiju i kada sve skupe pozivaju ga. I to sve ne može trajati beskonačno dugo već ima krajnji rok do kada se sve mora završiti. Bio sam frapiran činjenicom da je japanski ambasador rekao kako su imali namjeru otvoriti fabriku auto-dijelova u Banjaluci ali da su odustali zbog pomenutih barijera, administrativnih prepreka. I pravna nesigirnost ljudi koji imaju želju da investiraju i koji prepoznaju interes u našem gradu je razlog koji mnoge odvraća od ulaganja. A dovoljno je samo pogledati oko sebe, mnogo je pozitivnih primjera.

o Na primjer?

– Možemo za primjer uzeti Tešanj, čiji privredni subjekti imaju skoro dvije milijarde KM prometa godišnje! Zatim Gradačac, ili u Srbiji Jagodina, Inđija itd. Ti gradovi su na olakšicama privukli investitore a zauzvrat dobili ozbiljne investicije koje su zaposlile veliki broj ljudi, a u konačnici i država je kroz poreze i doprinose popunila budžet.

o Spomenuli ste na početku razgovora da socijalna briga o građanima u Banjaluci nije dobra. Na osnovu čega to tvrdite?

– Možemo za primjer uzeti bolesnike na dijalizi. To su ljudi koji nemaju nikakva prava kada govorimo o penzionisanju, invalidninama i bilo čemu drugom, a nisu sposobni za rad zbog specifičnosti bolesti. Sa druge strane, imamo opštine i gradove koji tim ljudima izdvajaju određenu naknadu na mjesečnom nivou kao i besplatan gradski prevoz, novac za tuđu njegu i pomoć.

o Banjalučki sport?

– Profesionalni sport se očito ne može finansirati iz postojećih sredstava koja su na raspolaganju. Grad bi trebao staviti akcenat na školski, omladinski i rekreativni sport. Svako dijete, nezavisno od materijalnog statusa roditelja trebalo bi da ima mogućnost da ide u školu sporta, a onda će se iz te baze, iz te masovnosti, izroditi i kvalitetniji pojedinci koji će u profesionalnom sportu napraviti značajne rezultate. Na taj način možemo uposliti i ljude koji su završili fakultet za fizičku kulturu, a koji su nezaposleni, da budu angažovani u školama sporta. Napravili bi tako dvostruku korist.

Stanje u banjalučkim selima?

– Loše stanje je i u banjalučkim selima, posebno u njima, jer je Centar za razvoj i unapređenje sela neracionalno trošio sredstva. Radili su po stranačkim i političkim linijama, zanemarivali određene sredine u kojima nisu imali lični interes a favorizovali i forsirali neke sredine u kojima je on postojao. Taj neravnomjerni razvoj ruralnog dijela Banjaluke je nešto na šta posebno treba obratiti pažnju.

(SrpskaCafe)