Sve traženije organsko voće i povrće
Zainteresovanost za organsku proizvodnju u Srbiji iz godine u godinu sve je veća, a stručnjaci smatraju da ova grana u Srbiji ima i te kako dobru perspektivu, jer su, kako ističu, potrebe za izvozom tolike da kad bismo cijelu Srbiju "pokrili" organskom hranom, vjerovatno bi sve izvezli.
Srbija 20.08.2016 | 15:20
U Udruženju "Serbia Organica" kažu da je zainteresovanost za ovu proizvodnju posljednjih godina mnogo veća, što potvrđuje i podatak da su u protekloj godini više nego duplo povećane zasađene površine.
Takođe je i više onih koji se upuštaju u ovaj biznis.
Generalni sekretar Udruženja Ivana Simić kaže da, prema posljednjim podacima, prošle godine u Srbiji je bilo ukupno 2.000 poljoprivrednika koji se bave organskom proizvodnjom.
Ona kaže da se nada da je budućnost ove grane poljoprivrede u Srbiji perspektivna uzevši u obzir agroekološke i izvozne potencijale, ali i rast potražnje na domaćem tržištu.
"Uz veću podršku države, a pod ovim ne podrazumijevam samo mjere podsticaja već jednu sveobuhvatnu nacionalnu strategiju koja bi sprovođenjem različitih mjera intezivno pokrenula dalji i osigurala dugoročan i stabilan razvoj", rekla je Simić.
Ona ističe da za tu oblast proizvodnje nisu potrebni specijalni uslovi osim da proizvodne parcele nisu blizu velikih industrijskih zagađivača ili previše blizu intezivnih poljoprivrednih zasada, i da može da se obezbijedi voda za zalivanje.
"Važno je da od kada se odluče i krenu putem sertifikovane proizvodnje da se poštuju načela organske proizvodnje i zakonska regulativa, koje podrazumijevaju primjenu svih preventivnih i agrotehničkih mjera, principa održavanja i podizanja plodnosti koršćenjem prirodnih sirovina, preventivne mjere zaštite od bolesti i štetočina uvođenjem korisnih organizama i slično", dodala je ona.
Savjetnik predsjednika PKS Veljko Jovanović kaže da je zainteresovanost za ovu proizvodnju primjetno veća svake godine.
Tome u prilog ide i činjenica da smo sa oko 9.000 hektara u 2014, "stigli" na oko 15.000 u 2015. godini.
Ipak učešće organske proizvodnje u ukupnom zemljištu je tek oko 0,44 odsto, ali taj broj stabilno raste, kao i realni potencijali sektora čiji izvoz je za tri godine porastao oko 500 odsto, kaže Jovanović.
On ističe i to da smo sa oko 300 proizvođača kada smo počeli da registrujemo organsku proizvodnju, dogurali do više od 2.000, a taj broj i dalje raste.
Ne samo što raste broj površina pod organskim proizvodima i broj proizvođača, već je velika potražnja za našim proizvodima u Evropi, dodaje.
"Sektor ima brz i nezaustavljiv rast, a potrebe za izvozom su tolike da kad bismo cijelu Srbiju pokrili organskom hranom vjerovatno bi sve izvezli bez problema. Sada najviše izvozmo u zemlje EU", kaže Jovanović.
Da bi proizvođači postali "organci" potrebno je da se sertifikuju što mogu da urade preko šest sertifikacionih kuća koje je Ministarstvo poljoprivrede ovlastilo da rade taj posao.
Oni plaćaju troškove sertifikacije i potrebno je da prođe od godinu do tri, dok se zemljište ne "očisti", odnosno da u tom periodu rade po svim principima organske proizvodnje, nakon čega postaju sertifikovani organski proizvođači.
Ovaj posao mogu da urade i preko većih proizvođača sa kojima sklope ugovor o kooperaciji, gdje postoji nekoliko prednosti za male proizvođače.
Jedna je što ne snose troškove sertifikacije, a druga što ne moraju da se bave plasmanom, jer je on manje više zagarantovan.
Organska proizvodnja najrazvijenija je u Vojvodini, ali ima ogromne potencijale u južnoj i zapadnoj Srbiji, podsjeća Jovanović.
Ipak, sa trenutnim učešćem u ukupnoj proizvodnji daleko smo od evropskog prosjeka koji je skoro šest odsto, dok neke zemlje poput Austrije ili Italije prelaze četvrtinu ukupnog zemljišta.
Neke zemlje kao što je Danska planiraju da u narednim godinama u potpunosti postanu organske.
Srpsko tržište takođe raste pa je u nekim marketima učešće organske hrane u voću i povrću od pet do čak 25 procenata.
Prema podacima resornog ministartva, u 2015. godini ukupna površina pod poljoprivrednom proizvodnjom bila je 15.298 hektara.
Najveće površine u organskoj proizvodnji u 2015. godini bile su pod žitaricama (32%), voćem (22%) i industrijskim biljem (20%).
Vrijednost izvoza organskih proizvoda iznosio je u protekloj godini 19.600.000 evra, a gotovo cjelokupan izvoz organskih proizvoda čini smrznuto i sušeno voće (najviše malina). Najveći izvoz bio je u zemlje Evropske unije i to u Njemačku i Holandiju, kao i u SAD.
Vrijednost uvoza organskih proizvoda u 2015. godini bio je oko 4.400.000 evra.
Uveženi organski proizvodi mogu se naći prije svega u velikim trgovinskim lancima, koji uvoze robu iz zemalja širom svijeta, a proizvodi su takođe raznovrsni i uglavnom se uvozi ono što se ne proizvodi u našoj zemlji.
Da bi se olakšalo onima koji se bave organskom proizvodnjom, uvedeni su podsticaji koji im se isplaćuju još od 2004. godine, s tim što su se tokom godina vidovi podrške, iznosi i korisnici mijenjali.
Za ovu i prošlu godinu ukupan iznos podsticaja koji je opredijeljen za organsku proizvodnju iznosio je 92 miliona dinara.
Podsticaji se mogu ostvariti za premije za mlijeko proizvedeno metodom organske proizvodnje, u organskoj biljnoj proizvodnji, regres za sredstva za ishranu bilja dozvoljena za primjenu u organskoj biljnoj proizvodnji i u organskoj stočarskoj proizvodnji.
Organski proizivodi su po pravilu u Srbiji i skuplji.
"Cijene jesu veće ali je i kvalitet dobar i riječ je o hrani koja ne sadrži hemikalije što mnoge kupce opredjeljuje za organik bez obzira na cijenu koja je za pojedine artikle i pet puta veća. To je specifično tržište gdje je kvalitet ključ uspjeha i organska hrana bi mogla da bude odlična prilika za Srbiju u kojoj su individualna gazdinstva premala za ozbiljne količine konvencionalnih proizvoda gdje je faktor kvantiteta bitniji nego u ovom segmentu", ističe Jovanović iz PKS.
U Udruženju "Serbia Organica" kažu da su tako dobijeni proizvodi skuplji u prosjeku za oko 50 pa čak i do oko 400 odsto, u odnosu na iste konvencionalne sezonske proizvode.
Izvor: Agencije
Komentari / 0
Ostavite komentar