Moskva neće dozvoliti "Oluju" nad Rusima

Dan obilježavanja godišnjice nezavisnosti Ukrajine sigurno neće proći bez incidenata, kako u zemlji, tako i u pograničnim dijelovima zemlje, a sa obzirom na komplikovanu unutrašnju političku i ekonomsku situaciju nisu isključeni ni socijalni nemiri, smatraju sagovornici emisije „Svet sa Sputnjikom“.

Svijet 20.08.2016 | 08:04 Profesor sa Fakulteta za međunarodnu politiku i bezbjednost Ilija Kajtez kaže za Sputnjik da se Ukrajina suočava sa velikim problemima koji jačaju ekstremne desničare. Kada je riječ o eventualnim sukobima sa Rusijom on kaže da to naprosto nije moguće jer je ruska armija superiorna u odnosu na ukrajinsku, ali i da to ne bi dozvolili ukrajinski mentori.

„Rusiji kao tako moćnoj zemlji ne treba teritorijalno proširenje. Oni imaju dva odsto svjetske populacije i 14 odsto teritorije. Ako neko nema glad za teritorijom onda je to Rusija“, kaže Kajtez.

Goran Matić, saradnik Instituta za uporedno pravo, kaže da je Rusija do sada veoma odmjereno koristila svoje resurse i da su akcije uglavnom bile defanzivne i sprečavale su razvoj sukoba.

„Ruska Federacija sigurno neće reagovati na provokacije, ali će sigurno braniti svoje interese i neće dopustiti da ekstremisti nagrnu na civile. Vidjeli smo kroz akciju ’Oluja‘ kako to izgleda. Ruska Federacija sigurno neće dozvoliti da se nešto kao ’Oluja‘ desi njenom stanovništvu u Ukrajini“, kaže Matić.

On smatra da je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko imao velika očekivanja od Evropske unije i SAD, ali ipak je vidio da sam mora da preduzme ključne korake i da će problem morati da riješi za stolom sa Vladimirom Putinom.
Naši sagovornici smatraju da se ruska politika posljednjih godina promijenila od pukog posmatrača do aktivnog učesnika. Ukazuju i da Moskva mijenja koncept bezbjednosti i spoljne politike i da je Zapad zbog toga optužuje za neoimperijalizam.

Za Matića i Kajteza ključna stvar je strah NATO-a od vojnog jačanja Rusije. Podsjećaju na dogovor o zoni interesa kada je Alijansa obećala dokle će ići sa učlanjenjem.

„NATO nije samo vojna, već i politička organizacija. U toku su procjene šta će se dobiti, a šta izgubiti primanjem novih članica. Procjenjuje se da li će se sarađivati kroz bilateralne odnose ili kroz članstvo. Ali treba istaći da članstvo nije mehanizam koji će bivšim sovjetskim državama dati garancije da će biti zaštićeni da će im doći američka vojska na teritoriju. Na kraju, ako dođe do konflikta uvijek vas usmjere da sami tražite rješenje“, objašnjava Matić.

Ilija Kajtez kaže da bi Ukrajina morala da zadrži vojnu neutralnost, ali i da je jasno da Rusija neće dozvoliti da Ukrajina postane članica NATO-a. „Ali ni NATO neće Ukrajinu. Svjesni su da je to korak koji oni, kao racionalni ljudi, ne smiju da naprave“, zaključuje Kajtez.

Izvor: Nezavisne novine